Koalicijski partneri na jučerašnjem su redovnom tjednom sastanku u Banskim dvorima očekivano prihvatili stav HDZ-a da Sandra Artuković Kunšt, koju je predložio predsjednik Zoran Milanović, ne može biti predsjednica Vrhovnog suda i sada je to službeno stajalište čitave parlamentarne većine. Nije, doznajemo, bilo neke velike rasprave, jednoglasnu je potporu prisutnih dobila HDZ-ova rampa Milanovićevoj kandidatkinji.

– Predsjednik države je osoba koja predlaže, međutim, Hrvatski sabor je u konačnici taj koji izabire predsjednika Vrhovnog suda, nakon procedure koja je jasno propisana zakonom, uz mišljenja Opće sjednice Vrhovnog suda i saborskog Odbora za pravosuđe, koja ni za jednog kandidata nisu bila pozitivna. Ponovit ću svoje mišljenje, kandidati me nisu impresionirali. Konkretno, kolegica Artuković Kunšt prepoznaje glavne izazove s kojima se pravosuđe nosi, ali izostala su njezina rješenja. Zapravo nije do kraja ušla u problematiku oko onog o čemu je pričala, primjerice nije znala tko rješava zemljišnoknjižne predmete, strukturu neriješenih predmeta, a to bi netko tko pretendira na dužnost predsjednika Vrhovnog suda trebao znati, izjavio je poslije sastanka ministar Damir Habijan objašnjavajući zbog čega su HDZ i njegovi partneri neimpresionirani sutkinjom Županijskog suda u Zagrebu.

Novi poziv

U Sabor još nije stigao formalni Milanovićev prijedlog da Sandra Artuković Kunšt bude predsjednica Vrhovnog suda. Kada se to dogodi, predsjednik Sabora Gordan Jandroković uvrstit će ga u dnevni red i odlučiti o datumu rasprave i glasovanja. Budući da je HDZ-ova koalicija kompaktna, jasno je da Sandra Artuković Kunšt ne može biti izabrana, pa će DSV uskoro raspisati novi javni poziv s opet neizvjesnim ishodom.

Posljednjih dana se u političkim kuloarima pojavila konstrukcija prema kojoj bi HDZ pristao izabrati Sandru Artuković Kunšt ako bi zauzvrat dobio očuvanje svoje većine u Ustavnom sudu. Habijan je jučer dobio novinarsko pitanje baš u tom smislu, ali je negirao da u HDZ-u razmišljaju na ovaj način.

– Uopće ne bi bilo dobro da spajamo ili da govorimo o nekoj, ne usudim se niti reći, trgovini. Ovo je proces izbora predsjednika Vrhovnog suda, nakon toga u propisanim rokovima dolazi izbor članova Ustavnog suda i tako to treba gledati, izjavio je ministar pravosuđa.

Sredinom listopada istječe mandat trojici ustavnih sudaca, Miroslavu Šeparoviću, Mati Arloviću i Goran Selanecu. Saborski Odbor za Ustav morao je stoga već raspisati javni poziv za izbor tri suca Ustavnog suda, ali još to nije učinio. To znači da su u HDZ-u zaključili da neće ni pokretati proceduru koja za tu stranku ne može do sredine listopada uspješno završiti i da će spomenutoj trojici mandat automatski biti produljen za šest mjeseci. No, u travnju je definitivno kraj za Šeparovića, Arlovića i Selaneca, a SDP je odbio mogućnost priznanja prava HDZ-u da umjesto njih predloži dva kandidata i tako zadrži većinu u Ustavnom sudu. SDP također ne želi ni čuti za ideju o dogovoru kojim bi Sandra Artuković Kunšt došla na čelo Vrhovnog suda, a HDZ-u ostala 7:6 većina u Ustavnom sud.

Neutralan član

Ne čudi to jer, objektivno, puno je važniji omjer snaga u Ustavnom sudu nego tko će administrativno upravljati Vrhovnim sudom. Dakle, u travnju će odnos u Ustavnom sudu vjerojatno biti 5:5, eventualno 6:6. Doduše, prije desetak dana predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić je u intervjuu iznio prijedlog da se tri mjesta u Ustavnom sudu popune po modelu »jedan vaš, jedan naš i jedan konsenzusom«. Ali, jako teško bi se HDZ i SDP usaglasili o čovjeku koji bi uživao bezrezervno povjerenje obje stranke. Arlović je 2017. bio taj konsenzualni kandidat, ali on je potom tijekom osam godina u svim bitnim odlukama bio dio čvrste HDZ-ove većine u Ustavnom sudu. Ovaj će put SDP daleko skrupuloznije procjenjivati tko bi to mogao biti nekakav neutralan član Ustavnog suda i zato je izbor takve osobe gotovo nemoguć.

Realnost je da Ustavni sud za deset mjeseci padne na parni broj sudaca, a onda dvojbeno postaje kako bi oni u tim okolnostima između sebe izabrali predsjednika. Što se, pak, Vrhovnog suda tiče, on od smrti Radovana Dobronića nema predsjednika. Državno sudbeno vijeće tek je, na temelju Zakona o sudovima, Gordanu Jalšovački ovlastilo da do imenovanja predsjednika »obavlja poslove sudske uprave«. S obzirom na to da Milanović, barem zasad, ne namjerava za predsjednika Vrhovnog suda predložiti nikog osim Sandre Artuković Kunšt, čini se da bi Gordana Jalšovečki mogla još dosta dosta dugo raditi ono za što ju je DSV ovlastio. I tako bi se u travnju moglo dogoditi da ni Vrhovni sud ni Ustavni sud, ako se njegovih očito duboko podijeljenih desetero sudaca neće moći sporazumjeti, nemaju predsjednika.