Čuvanje unuka u nekim dijelovima Hrvatske ne mora biti »besplatno« / Foto PETAR GLEBOV/PIXSELL
Na poslu sam od sedam do 15 sati, a znam da je dijete u sigurnim rukama i dobro zbrinuto. Uz to, moja mama dobiva i zasluženu naknadu, kaže Iva Varšava iz Prezida, majka dvogodišnjeg dječaka
povezane vijesti
Suprug i ja smo zaposleni, on radi u Sloveniji, a ja u Čabru. Nakon što sam se vratila na posao, mama je počela čuvati sina, što nam znatno olakšava svakodnevni život – ja sam na poslu od sedam do 15 sati, a znam da je dijete u sigurnim rukama i da će biti dobro zbrinuto. Uz to, mama dobiva i zasluženu naknadu, kaže Iva Varšava, socijalna radnica iz Prezida, naselja u okolici Čabra, majka dvogodišnjeg dječaka, zadovoljna što je njena mama jedna od onih koja dobiva novac za vrijeme koje posvećuje čuvanju unuka.
Grad Čabar je, naime, jedna od za sada malobrojnih jedinica lokalne samouprave koja je uvela model podrške koji spaja solidarnost generacija s praktičnom pomoći tzv. »baka-djed servisa«, a koji podrazumijeva da se u obiteljima u kojima se stariji članovi obitelji angažiraju oko brige o djeci i kućanskim poslovima, znatno se olakšava život zaposlenim roditeljima i valorizira znanje i vrijeme seniora kroz isplatu naknade. Nekima od korisnika mjere djecu su roditelji čuvali i prije uvođenja naknade, a ovo je došlo kao vrlo koristan financijski dodatak.
Pozitivne reakcije
– Iznos od 200 eura dovoljan je i dobrodošao, posebno jer neki umirovljenici imaju samo 300 eura mirovine. Osim toga, ovakve mjere jačaju veze između unučadi i baka i djedova, rekla je Varšava, ističući da je takva mjera bila potrebna Čabru, jer roditeljima djece do tri godine treba pouzdana skrb, a u vrtić djeca ne mogu do treće godine, jer nemaju jaslice niti obrte dadilja.
Ovaj koncept nije samo odgovor na aktualne potrebe, već i primjer kako lokalne zajednice mogu kreativno rješavati probleme. U posljednjih nekoliko godina, više hrvatskih gradova uvelo je plaćeni »Baka-djed servis« kao službenu uslugu, s jasnim pravilima i financijskom naknadom, čime se neformalna obiteljska pomoć pretvara u regulirani sustav. Najprije je prošlog ožujka s inicijativom krenuo Samobor, poslije kojeg je više hrvatskih gradova prepoznalo potencijal ovog servisa i uvelo ga kao službenu uslugu – brzo za njima mjeru su uveli i Čabar, Općina Bizovac i Općina Sveti Petar u Šumi, a od početka 2026. godine na uvođenju mjere rade i Križevci.
Veliki interes korisnika
Grad Križevci ističe da je mjera uvedena u svrhu pomoći u periodu dok se novi vrtićki kapaciteti ne otvore, te joj namjena nije zamijeniti pohađanje vrtića. – Ako dijete bude upisano u dječji vrtić u tijeku korištenja prava iz poticajne mjere, s danom upisa u dječji vrtić gubi pravo na novčanu naknadu. Također, ukoliko dijete stekne pravo upisa u dječji vrtić, a to pravo ne iskoristi ili prestane pohađati vrtić tijekom pedagoške godine, ne može ostvariti pravo na ovu poticajnu mjeru, rekla je Dabić. Kao i Samobor, iznos naknade je određen kao jednak iznosu subvencije za privatne vrtiće, te iznosi 250 eura. Iako je u proračunu za mjeru već određen iznos od oko 180.000 eura za ovu godinu, naglašavaju da je interes korisnika velik i da se predviđeni iznos može korigirati. |
Samobor je bakama i djedovima za čuvanje unuka u dobi od jedne do četiri godine, koje nisu upisani u vrtić ili obrt dadilja zbog nedostatka kapaciteta, odredio naknadu koja iznosi 360 eura po djetetu mjesečno. To je isti iznos koji bi roditelji dobili kao subvenciju za smještaj djece u privatnim vrtićima i obrtima dadilja, a uveli su je jer djeca do četiri godine nemaju prioritet pri upisu u gradske vrtiće. Cilj ove mjere je olakšati koordinaciju obiteljskih i poslovnih obveza, podržati starije generacije i učvrstiti međugeneracijske veze, a broj prijava nije ograničen – svatko tko se javi, a udovoljava zadanim uvjetima, može ostvariti naknadu. Uspjeh mjere promatraju prije svega kroz pozitivne reakcije javnosti i zadovoljstvo korisnika mjere, a kao jedan od važnih pokazatelja vide i smanjenje pritiska na vrtićke kapacitete.
– Korisnost i učinkovitost mjere potvrđuje i činjenica da ju uvode i drugi gradovi i općine, što ukazuje na njezinu vrijednost i pozitivne učinke u praksi, rekli su iz Samobora, te dodali kako se na području grada gradi već treći novi vrtić u posljednje vrijeme, koji će sam osigurati mjesta za 116 mališana.
Mjera se odnosi samo na hrvatske državljane, a uvjet je da dijete i barem jedan od roditelja, te baka ili djed, imaju prebivalište na području Samobora u neprekidnom trajanju od najmanje godinu dana prije podnošenja zahtjeva. U prvoj godini provođenja mjere Samobor je izdvojio 130.000 eura, dok je za 2026. godinu osigurao 265.000 eura. Broj korisnika varira od mjeseca do mjeseca, jer novi se javljaju, a neki prestaju koristiti mjeru zbog upisa djeteta u vrtić, a kreće se između 35 i 40.
– Drago nam je što su slijedeći naš primjer i drugi gradovi prepoznali vrijednost i korisnost ove mjere te je počeli uvoditi, a kontaktirali su nas i neki gradovi koji tek planiraju uvesti ovu mjeru, poručili su iz Samobora.
U brojnim mjestima nije lako doći do mjesta u vrtiću / Foto PIXABAY
Promijeniti trendove
U listopadu 2025. godine, mjeru »Baka-djed servis« je uveo i Grad Čabar, kao odgovor na specifične demografske i infrastrukturne okolnosti na svom području. Naime, Grad Čabar trenutno nema organizirane jasličke kapacitete, dok se djeca u vrtić mogu upisati tek od navršene treće godine života. Iako u ovom trenutku ne postoji lista čekanja za vrtić, potreba za skrbi o djeci jasličke dobi i dalje je prisutna. Mjera se odnosi na čuvanje djece do navršene treće godine života, a pravo na korištenje ostvaruju obitelji u kojima su oba roditelja odnosno posvojitelja zaposlena, ili imaju status redovnog studenta. Za brigu o unucima bake i djedovi ostvaruju pravo na novčanu naknadu u iznosu od 200 eura mjesečno, a Grad Čabar je u 2026. godini za ovu mjeru osigurao 11.000 eura.
– Cilj uvođenja mjere »Baka-djed servis« je pružiti dodatnu podršku obiteljima s djecom jasličke dobi, omogućiti bakama i djedovima dodatni izvor prihoda kroz aktivno sudjelovanje u skrbi za unuke, te potaknuti međugeneracijsku solidarnost, socijalnu uključenost starijih osoba i jačanje obiteljskih veza u lokalnoj zajednici, rekla je Ines Loknar Josić, savjetnica za pravne poslove Grada Čabra.
Križevci se tek zalijeću u provedbi ove mjere, koja je, kao i u drugim gradovima, usmjerena prema roditeljima koji su zaposleni ili studente s prebivalištem u Križevcima, čije dijete ne pohađa vrtić niti obrt dadilja. Križevci su između zadnja dva popisa stanovništva izgubili 10 posto svoje populacije, zbog čega je lani izabrana gradska vlast velik fokus stavila na demografsku politiku.
– Cilj ove mjere je potencijalnim i postojećim roditeljima olakšati financijski aspekt planiranja obitelji, te na taj način potaknuti pozitivne demografske trendove. Mjerom čuvanja djece u obiteljskom okruženju želimo pružiti podršku obiteljima čija djeca nisu upisana u dječje vrtiće. Zbog nedostatka kapaciteta cilj nam je bio omogućiti bakama i djedovima dodatne izvore prihoda kroz aktivno sudjelovanje o skrbi za unuke, te time poticati među generacijsku solidarnost i jačati obiteljske veze, rekla je Romana Dabić iz Grada Križevaca.
Mjera se odnosi na djecu vrtićke dobi stariju od jedne godine koja zbog nedostatka mjesta nisu upisana u vrtić, a trenutno je u Križevcima na listi čekanja za upise u vrtić ukupno 129 djece.
