ZAGREB – Sve je širi krug onih koji od Glavnog ravnatelja HRT-a Gorana Radmana traže da preispita odluku o ukidanju 11 dopisništava u Hrvatskoj i onih u BiH. Prosvjeduju župani, sprema sjednica saborskog Odbora za medije, pojedinci pišu otvorena pisma Radmanu poput Andrea Štalcar Furač, predsjednice Centra za kulturu i medijsku kulturu Novi svijet-Urbani iz Karlovca, dok je 70 udruga civilnog društva okupljenih u Platformi 112 uputilo nadležnim tijelima zahtjev za vanjskom procjenom opravdanosti ovakve odluke.

Zahtjev je poslan Programskom vijeću HRT-a i Nadzornom odboru HRT-a, Ministarstvu kulture, saborskim odborima za medije, ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatske te lokalnu i regionalnu samoupravu, Vijeću za elektroničke medije. Upozorava da su »u centraliziranoj Hrvatskoj, svi koji ne žive u Zagrebu već samom tom činjenicom diskriminirani jer im nisu dostupni svi sadržaji koje imaju građani/ke u Zagrebu. Umjesto da se barem putem javnog medijskog servisa taj jaz smanji, ukidanjem dopisništava lokalne zajednice širom Hrvatske postat će još nevidljivije, a time i marginalnije, kaže se u zahtjevu. 

Platforma 112 smatra da će planirana zamjena novinarskih ekipa manjim brojem pojedinačnih novinara koje tek treba obučiti, ograničiti mogućnosti i kvalitetu izvještavanja, a time i opseg tema koje će iz drugih sredina stizati u nacionalni medijski prostor. Boje se da će u prvom redu stradati sve teme koje nisu dnevna politika, kao što su obrazovanje, kultura, znanost i civilno društvo. Upozorava se i na »potencijalne štete po praćenje položaja i afirmacije djelovanja nacionalnih manjina u nizu lokalnih zajednica širom Hrvatske – od Peroja i Šišana, preko Grubišnog Polja i Virovitice, do Bilja i Dalja – što je i eksplicitna zakonska obveza HRT-a potvrđena i Ugovorom s Vladom RH«.

Posebno brine odluka o ukidanju dopisništava u BiH što je suprotno javnoj zadaći HRT-a u pogledu informiranja o položaju Hrvata koji žive u drugim zemljama te službenoj politici RH usmjerenoj na razvoj regionalne suradnje i potporu susjednim državama u procesu europskih integracija. Ova je odluka, kaža se, i poslovno upitna s obzirom na regionalnu konkurentnost HRT-a. Podsjeća se pri tom i da je »već ukinuto dopisništvo u Beogradu, što u kontekstu informiranja o položaju Hrvata u Vojvodini i sustavnog praćenja suđenja za ratne zločine nad hrvatskim civilima pred beogradskim sudovima već stvara ozbiljne probleme u programima HRT-a«.

Platforma 112 od nadležnih tijela HRT-a, Vlade RH i Sabora traži da provedu nadzor nad ovom odlukom te javnosti podastru vlastitu ocjenu njezine opravdanosti. Ta bi ocjena trebala konačno dati konkretne odgovore na niz pitanja, pa tako i ono je li ovakvo restrukturiranje dopisništava navedeno u Programu restrukturiranja HRT-a kojeg je Vlada prihvatila 1. kolovoza 2013.