Obrtnik P. S. zapošljava u svojoj alatnici uglavnom umirovljenike na pola radnog vremena.

Ne čini to kako bi uštedio na plaćama ili davanjima državi, nego zato što je gotovo nemoguće pronaći mlađe radnike koji imaju vještine potrebne u njegovoj struci – varioce, strojobravare, tokare…

Onoga dana kada i ti njegovi umirovljenici prestanu raditi – obrt će vjerojatno morati zatvoriti.

Ova priča s istoka Hrvatske nije izuzetak u odnosu na ostale dijelove naše zemlje, ali i cijele Europske unije.

Prema izvješću Europskog nadzornog tijela za rad (ELA) za 2024., objavljenom prije nekoliko dana, nedostatak radne snage široko je rasprostranjen u mnogim profesijama.

Ozbiljni nedostaci

Kako se navodi u analizi, ti nedostaci traju već dulje vrijeme i često su vrlo ozbiljni. Zdravstvene usluge, građevinski sektor i ugostiteljstvo, posebno, već se godinama nalaze na popisu sektora s manjkom radne snage.

Nedostatak tih zanimanja dodatno će se pogoršati u nekim zemljama i profesijama i zbog demografskih trendova te zelene tranzicije.

Odnosno, nedostajat će radnika, ali će i nestati neka zanimanja, a pojavit će se nova za koja još uvijek nema dovoljno obrazovnih programa ni kvalificiranih ljudi.

Među najraširenijim sektorima s nedostatkom radne snage, identificiranima u najmanje tri četvrtine zemalja koje su podnijele izvješće, su zavarivači, medicinske sestre, kuhari te električari u graditeljstvu i srodnim djelatnostima.

Popis također uključuje nekoliko zanimanja u zdravstvu te u obrtima i srodnim zanimanjima.

Područje inženjerstva i graditeljstva su posebice pogođeni nedostatkom radne snage.

S druge strane, za 422 od ukupno 430 zanimanja (98 posto) koja su u najmanje jednoj zemlji klasificirana kao deficitarna, postoji barem jedna druga zemlja koja je isto zanimanje identificirala kao suficitarno, odnosno u njemu postoji višak radne snage.

Međutim, nekoliko izazova, kako je navedeno u izvješću, može ometati prekogranično usklađivanje radne snage, poput poteškoća u priznavanju kvalifikacija između zemalja i jezičnih barijera.

Izvješće se temelji na podacima iz Nacionalnih koordinacijskih ureda EURES-a za identifikaciju viškova i manjkova radne snage.

Na tržištu rada zemalja članica EU-a velike su regionalne razlike i nedostatak radnika ponajviše se osjeća u južnim i istočnim europskim zemljama, poput Bugarske, Italije, Malte i Slovačke.

Najpogođenije skupine zanimanja su stručnjaci, kvalificirani radnici i tehničari te suradnici i time vlada velika potražnja za visokokvalificiranim radnicima i tehničkim zanimanjima.

Posljedice pandemije

Pandemija COVID-19 utjecala je na tri ključna sektora – zdravstvo, građevinarstvo i ugostiteljstvo – pogoršavajući postojeće strukturne nedostatke i stvarajući nove izazove na tržištu rada.

U sektoru zdravstva nedostatak medicinskih sestara, specijalista liječnika i zdravstvenih pomoćnika pogoršao se diljem EU-a.

Medicinske sestre pomaknule su se s petog najraširenijeg deficitarnog zanimanja u 2023. na drugo mjesto u 2024. OECD naglašava i da je pandemija pojačala nedostatak radnika jer su iscrpljenost i pogoršani radni uvjeti potaknuli mnoge profesionalce na napuštanje sektora zdravstva.

Potom je to stvorilo začarani krug jer je manji broj radnika doveo do povećanog opterećenja poslom i dodatnih otkaza.

»Taj uporni trend sugerira da su nedostaci u zdravstvu strukturni, a ne privremeni, dodatno otežani starenjem stanovništva i dugotrajnim obrazovanjem potrebnim za medicinska zanimanja«, navodi se u izvješću ELA-e.

Nedostatak radne snage u građevinskom sektoru također se intenzivirao od pandemije, a sada je tri puta veći nego prije deset godina.

Potražnja za kvalificiranim radnicima poput zavarivača, vodoinstalatera te električara porasla je zbog velikih infrastrukturnih ulaganja i zelenih tranzicijskih politika.

Ugostiteljski sektor i dalje se suočava s nedostatkom kuhara, šefova kuhinja i konobara jer se nakon pandemije potražnja brzo oporavila, nadmašivši ponudu radne snage. Mnogi su radnici napustili taj sektor tijekom pandemije, a ta industrija ih sada teško ponovo privlači.

Unutar Europske unije mobilnost radne snage mogla bi pomoći u rješavanju nedostatka kadrova omogućujući radnicima preseljenje ili svakodnevno putovanje ondje gdje su najpotrebniji. Od 429 zanimanja s nedostatkom u najmanje jednoj zemlji, 425 ih je, primjerice, višak u drugoj zemlji.

Međutim, izazovi poput priznavanja kvalifikacija, nedostatka informacija i jezične barijere i dalje otežavaju mobilnost.

Demografski slom

Analiza, među ostalim, pokazuje nizak udio radnika mlađih od 30 godina u većini deficitarnih zanimanja, posebno u zdravstvu.

Dugotrajno obrazovanje i osposobljavanje za liječnike, specijaliste i medicinske sestre očito utječe na dobni profil kvalificiranih osoba u tim zanimanjima.

Također, u skladu s ranijim trendovima, nizak udio kvalificiranih radnika mlađih od 30 godina u deficitarnim zanimanjima ukazuje na opadajuću popularnost naukovanja i strukovnog obrazovanja u Europi.

Ova podzastupljenost mladih u deficitarnim zanimanjima zabrinjava, sugerirajući da će se manjak radne snage nastaviti osim ako se ne poduzmu mjere poput dodatnog osposobljavanja, prekvalifikacije, poboljšanja radnih uvjeta, informativnih kampanja i poboljšanja ugleda obrazovanja i rada u tim sektorima, navodi ELA.

U Hrvatskoj je, vezano uz obrazovanje za tržište rada, aktualna rasprava o reformi strukovnog obrazovanja i uvođenju modularne nastave. Kako je nedavno istaknuto na skupu Hrvaske udruge poslodavaca o toj temi, živimo u vrijeme demografskog sloma koji je u zadnjem desetljeću odnio 18,36 posto svih učenika srednjih škola i 7,79 posto svih učenika osnovnih škola te je u samo sedam godina umanjio broj studenata za 7 posto.

– Hrvatski poslodavci u takvim okolnostima traže hitne izmjene nastavnih programa i povećanje učinkovitosti obrazovnog sustava kako bismo umjesto uvoza strane radne snage razvijali vlastite mlade ljude i dali im perspektivu u Hrvatskoj, poručila je o toj temi nedavno Irena Weber, glavna direktorica HUP-a.

Automatizacija stvara višak dizajnera i administracije

Poput deficitarnih, i višak zanimanja je visokokoncentriran u nekoliko zemalja.

Ponajviše ih prijavljuju Španjolska, Latvija, Austrija, Portugal i Finska, a kao višak su identificirana zanimanja u širokim skupinama administrativnih pomoćnih poslova, jednostavna zanimanja te ona povezana s dizajnom. Automatizacija i digitalizacija doprinose ovom trendu jer se rutinski zadaci sve lakše zamjenjuju automatiziranim sustavima.

Nadalje, tehnološki napredak omogućuje automatizaciju kreativnih procesa, što dovodi do viška u zanimanjima vezanim za dizajn, kao što su grafički i multimedijalni dizajneri te dizajneri proizvoda i odjeće.

Prodavači u Hrvatskoj najtraženiji

Analiza demografskih obilježja radnika u deficitarnim zanimanjima otkriva kombinaciju ranjivosti koje pogoršavaju neravnoteže na tržištu rada, navodi ELA.

Zanimanja koja naširoko nedostaju, poput vozača teških kamiona, specijalista liječnika i medicinskih sestara, imaju stariju radnu snagu i neprivlačne uvjete rada.

Na primjer, 43 posto vozača kamiona i specijalista liječnika ima 50 godina ili više, a njihovo buduće umirovljenje dodatno će opteretiti ove sektore.

Visok udio žena u zanimanjima medicinskih sestara (87 posto) oštro se razlikuje od njihove podzastupljenosti u drugim deficitarnih zanimanjima, naglašavajući rodne neravnoteže koje i dalje postoje na tržištu rada. Zanimanja u sektoru prometa također su povezana s dodatnom ranjivošću jer imaju velik udio radnika s niskom razinom obrazovanja i slabim digitalnim vještinama.

U Hrvatskoj je, prema podacima Ekonomskog instituta iz Zagreba iz lipnja, popis prvih pet najtraženijih zanimanja isti u posljednjih godinu dana.

Prodavač je ostao na poziciji najtraženijeg zanimanja, slijedili su kuhar i konobar, a skladištar i vozač zauzeli su četvrto i peto mjesto. Najveći skok na ljestvici najtraženijih zanimanja imali su inženjeri građevine, koji su se pomaknuli s 15. na 9. mjesto.