Alemka Markotić o koronavirusu

‘Ne znam što mi je veća muka. Čekati ili obećati ukidanje mjera na neki konkretan datum, pa se razočarati’

P. N.

Photo: Zeljko Lukunic/PIXSELL

Photo: Zeljko Lukunic/PIXSELL

Bilo bi šteta sada dobiti virus, biti teško bolestan, i ne daj Bože umrijeti, a cjepivo je tu, nadomak ruke. Ako ova dinamika isporuke cjepiva bude dovoljno brza, vidi se nekakav kraj, rekla je



Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “dr. Fran Mihaljević” u Zagrebu, izjavila je u današnjem “Intervjuu tjedna” Hrvatskog radija kako je cjepivo za šire mase pred vratima i kako bi se šteta bilo sada zaraziti.


“Bilo bi šteta sada dobiti virus, biti teško bolestan, i ne daj Bože umrijeti, a cjepivo je tu, nadomak ruke. Ako ova dinamika isporuke cjepiva bude dovoljno brza, vidi se nekakav kraj, koji opet ovisi dok se ne vidi koliko će se ljudi držati cijepljenja i koliko će to prihvatiti. S druge strane, možemo obećati da će 1. ožujka biti ukidanje mjera, a onda se dogode situacije koje to demantiraju i to jednostavno ne možete ispuniti. Ne znam što je veća muka. Oboje je muka – čekati i ne vidjeti koji će to datum biti, kad ćeš malo prodisati i lakše živjeti. Ili imati jedno obećanje, a doživjeti teško razočarenje, izjavila je Alemka Markotić.


Propitkivanje mjera


Markotić je istaknula da pada broj oboljelih i da to puno znači i za bolesnike jer mogu dobiti bolju skrb, ali i za zdravstvene djelatnike koji su bili pod velikim pritiskom. Napominje da su još uvijek zimski mjeseci i da još najmanje treba do početka ožujka da vrijeme bude nešto toplije jer je ovo vrijeme koje pogoduje kapljičnim bolestima.




“S druge strane svjedočimo da dok je situacija jako teška nitko ne propituje mjere. Onog trenutka kada se vidi da situacija popušta i pada broj inficiranih i broj umrlih, odmah se počnu propitkivati i mjere i oni koji donose mjere. Vidjeli smo i u drugim državama koje su si dopustile malo više opuštanja da je situacija ponovno loša, uz prodor virusa koji se brzo širi”, rekla je Markotić, navodeći da su određene struke puno više nego druge pogođene zatvaranjem.


Kaže da mjere nisu zacementirane i da se stalno prati situacija.


“Sve ono što se bude moglo i pokušalo postepeno otpuštati, kao što smo radili i u onom prvom valu, sigurno će se činiti i sada. Sada imamo jedino dodatni problem jer je puno toga više. Virus se u ovih godinu dana jako raširio po cijelom svijetu. Drugo, kako mi njemu stvaramo prepreke, tako i on nalazi svoje nove puteve u promjenama i genetskim. Nalazi način kako da se brže širi. To je jedna igra između nas i virusa koja traje”, dodala je Markotić.


Mutirani sojevi virusa


Ravnateljica “Mihaljevića” kaže da kolektivni imunitet nije mit, već da je pitanje s čim i kako se to može postići.


“Godinama i stoljećima je jako puno ljudi obolijevalo i umiralo od ospica, dok nije došlo cjepivo. Kada se postigao s cjepivom kolektivni imunitet onda smo uspjeli zauzdati ospice. Gripa se prenosi na sličan način, ali tu imamo situaciju da se virus mijenja. Dakle, njegov genom je sastavljen iz više dijelova, a takvi virusi su podložni češćim promjenama. On se mijenja i nikad kolektivni imunitet nije postignut i neće se postići na način da veliki broj ljudi gripu preboli. Zato imamo cjepiva te pratimo virus i njegove promjene tako da svaki put uspijevamo vrlo adekvatno cjepivo proizvesti. Tamo gdje je procijepljenost velika, imamo veliku zaštitu. S Covidom su sada dva pitanja – koliko će ljudi biti spremni na cijepljenje, jer smo vidjeli da pogađa sve skupine, a najfragilniji su oni stariji s dodatnim kroničnim bolestima. Druga je stvar, kako će njegove promjene i njegovom genomu utjecati na cjepiva”, tumači Markotić u razgovoru za Hrvatski radio.


Govorila je i o mutantima virusa, koji su dosad zabilježeni u Irskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, nekoliko u Grčkoj, 30-ak u Francuskoj i Italiji.


“Ako će virus, koji je kružio cijelo ovo vrijeme zaraziti sto ljudi, onda će mutirani zaraziti 170 ljudi. Ili, što se tiče brzine širenja, ako dosadašnji virus “vozi” 100 kn/h, a mutirani 170 km/h, onda znači da onaj koji “vozi” 100 kn/h pređe 100 kilometara na jedan sat, a ovaj od 170 km/h preći će 100 km za 25-30 minuta”, pojasnila je.