Kuna vs. euro

NE ŽELE U EUROZONU Čak 53,4 posto anketiranih građana protivi se uvođenju eura

P. N.

Reuters

Reuters

HDZ-ovi birači su 46,3% za uvođenje eura, a 48,8% protiv. Kad je riječ o SDP-ovim biračima - njih 38,4% je za uvođenje eura, a 56,3% protiv. Za uvođenje eura u najvećem postotku su birači GLAS-a sa 69,2%, dok ih je 23,1% protiv, a HRAST-ovi birači najmanje podupiru uvođenje eura i to s 11,1%, dok se sa 77,8% izjašnjavaju protiv



U središnjem Dnevniku HRT-a nastavlja se objava rezultata drugog redovitog mjesečnog istraživanja HRejting, javlja HRT, a večerašnja tema bila je ulazak Hrvatske u eurozonu, odnosno uvođenje eura.


Prema rezultatima ankete – čak je 53,4% anketiranih građana protiv uvođenja eura, dok je za zajedničku europsku valutu njih 39,3%. Neodlučnih je 7,3%. Podsjetimo, ulazak u eurozonu jedan je od ciljeva aktualne Vlade, a kao mogući datum spominje se početak 2024. godine.


Na pitanje treba li Hrvatska ući u Europsku monetarnu uniju i uvesti euro umjesto kune – 12,8% ispitanika kaže da treba što prije, 18,7% slaže se s tim, ali tek kad budemo spremni. Da ne želi euro sve dok se ekonomija potpuno ne oporavi izjasnilo se 23,7% ispitanika, a  23,1% smatra da bi kuna uvijek trebala ostati hrvatska valuta. Neodlučnih je bilo 7,3%.




Zanimljivo je kako na uvođenje eura gledaju birači pojedinih stranaka. HDZ-ovi birači su 46,3% za uvođenje eura, a 48,8% protiv. Kad je riječ o SDP-ovim biračima – njih 38,4% je za uvođenje eura, a 56,3% protiv. Za uvođenje eura u najvećem postotku su birači GLAS-a sa 69,2%, dok ih je 23,1% protiv, a HRAST-ovi birači najmanje podupiru uvođenje eura i to s 11,1%, dok se sa 77,8% izjašnjavaju protiv.


Iako potpora građana uvođenju eura lagano opada, poduzetnici i analitičari smatraju da bi to Hrvatskoj donijelo više koristi nego štete. Usto, ulazak u eurozonu već je određen ulaskom u Europsku uniju. Pitanje je samo kada će se to dogoditi,  piše HRT.


Najveće istraživanje raspoloženja hrvatskog biračkog tijela za HRT je provela Promocija plus. Anketa je provedena od 12. do 18. travnja na 1400 ispitanika, a statistička pogreška je +/- 2,62%.