Pokazalo se da su nam djeca svjesna demokratskih vrijednosti i znaju što je dobro, a što loše za demokraciju / Foto Marko GRACIN
Povjerenje u nacionalnu vladu u Finskoj iskazuje čak 82 posto osmaša, a kod nas samo 42. Povjerenje u Sabor još je skromnije – Saboru vjeruje tek 37 posto hrvatskih osmaša
ZAGREB – Politička previranja u zadnjih nekoliko godina itekako imaju utjecaja na stavove djece i mladih: povjerenje hrvatskih tinejdžera u vladu, parlament i političke stranke danas je izuzetno nisko, njihova je spremnost da izađu na izbore kad postanu punoljetni u porastu, a sve su svjesniji da prosvjedom mogu izraziti neslaganje s politikom i tako na nju djelovati. Prema rezultatima Međunarodnog istraživanja građanskog odgoja i obrazovanja ICCS 2016, osmaši u hrvatskim školama dvostruko manje vjeruju u političke institucije od svojih vršnjaka u Švedskoj ili Finskoj. Povjerenje u nacionalnu vladu u Finskoj iskazuje čak 82 posto osmaša, a kod nas samo 42, dok je međunarodni prosjek 67 posto. Povjerenje u Sabor još je skromnije – za razliku od švedskih učenika, gdje povjerenja u parlament ima njih 79 posto, kod nas Saboru vjeruje tek 37 posto osmaša. Vjere u političke stranke ima 27 posto 15-godišnjaka, dok je u Finskoj takvih 66 posto.
Djeca u školama, potvrđuje istraživanje, često imaju prilike izraziti svoje mišljenje i diskutirati o aktualnim političkim događajima, ali većina vrlo rijetko ili gotovo nikad samostalno ne otvara takve teme.
Visoko povjerenje
Naša su djeca izrazito neaktivna na društvenim mrežama kad je riječ o politici: za razliku od vršnjaka iz drugih europskih država, koji to mnogo češće čine, svega tri posto naših osmaša izjavljuje kako jednom tjedno ili češće sudjeluju u internetskim raspravama na tu temu ili podijele neki sadržaj vezan uz političke ili društvene aktualnosti.
U prosjeku je svaki drugi osmaš spreman sudjelovati na nacionalnim izborima, nešto više, 57 posto, ima interes za glasovanje na lokalnim izborima, a 36 posto za EU izbore. Samo 35 posto očekuje da će se informirati o kandidatima, a 65 posto oslonit će se na mišljenje roditelja, prijatelja ili druge izvore upitne vjerodostojnosti. Općenito, naši školarci iskazuju razinu povjerenja u ljude iznad prosjeka, visokih 58 posto, dok medijima vjeruje njih 53,6 posto. Veću razinu građanskih znanja pokazale su djevojčice, dok su dječaci spremni upustiti se u svijet politike. Voditelji istraživanja zapazili su zanimljivu koincidenciju – što je netko postigao bolje rezultate na testu, manje su šanse da se osobno politički aktivira…
Pokazalo se da su nam djeca svjesna demokratskih vrijednosti i znaju što je dobro, a što loše za demokraciju. Tako su u većini svjesni da je loše ako jedna tvrtka posjeduje sve novine u zemlji, znaju odgovor na pitanje zbog čega i ministar mora platiti kaznu zbog prebrze vožnje, jasno im je koji su mehanizmi kojima se može spriječiti zloupotreba moći političkih vođa, a njih 60 posto smatra da je pravo na prosvjed dobro za demokraciju. U posljednjem istraživanju iz 2013. godine, važnosti prosvjeda bilo je svjesno bitno manje djece, pa stručnjaci zaključuju da su građanski prosvjedi u posljednjim godinama podiglu svijest učenika da je takvo iskazivanje mišljenja građana pozitivno za demokraciju.
Treba dalje raditi
U pogledu budućnosti, djeca u Hrvatskoj izrazito su optimistična i vjeruju u svoja postignuća u životu. Najvećom prijetnjom smatraju terorizam (visokih 93 posto smatra da je to najveća prijetnja budućnosti), dok je prosjek istraživanja 65 posto. Oko 70 posto osmaša prijetnjom smatra i zarazne bolesti, a nakon toga klimatske promjene.
Iako većina nema građanski odgoj u školi, za razliku od Rijeke i još nekolicine gradova koji namjeravaju preuzeti uspješni riječki model, građanskim znanjima i stavovima hrvatski su se učenici pokazali iznadprosječnima u odnosu na 24 zemlje Europe i svijeta. Na ljestvici poretka prva je Danska, zatim Kineski Tajpej, Švedska, Finska i Norveška. Mi smo u gornjoj polovici, odmah iza Slovenije, ali imamo rezultat bolji od susjedne Italije i niza drugih europskih zemlja.
Na temelju ovakvih rezultata ne bismo se smjeli uljuljkati, smatra Vedrana Spajić-Vrkaš, profesorica Filozofskog fakulteta u Zagrebu koja se već desetljećima aktivno bori za uvođenje građanskog odgoja u hrvatske škole.
– S obzirom na to a stabilne demokracije imaju najbolji rezultat, moramo biti zadovoljni znanjima naše djece, ali trebamo raditi i dalje. To je posao politike, o njima ovisi hoćemo li idućih 20 godina uvoditi građanski odgoj na mala vrata, ili ćemo ga »mainstreamati« – kaže Spajić-Vrkaš.