Kad znamo o čemu govori »Jalta, Jalta«, posve je jasno zašto skladatelj Alfi Kabiljo i nasljednici tekstopisca Milana Grgića smatraju da nije riječ o skladbi za kampanju bilo koje stranke ili pojedinca, nego o pjesmi koja promiče poruku zajedništva
Krajem studenoga ove godine Zajednica žena »Katarina Zrinski« Varaždinske županije svečanim je i humanitarnim koncertom obilježila svoj dan te pomogla udruzi »Stakleno zvono«, a u Hrvatskom narodnom kazalištu u Varaždinu pridružila im se i Kolinda Grabar-Kitarović, kandidatkinja HDZ-a za predsjednicu.
Prema pisanju eVaraždina, uvaženi gosti, članice Zajednice žena »Katarina Zrinski« te članovi i simpatizeri Hrvatske demokratske zajednice uživali su u jednosatnom glazbenom programu.
U dijelovima opere »Nikola Šubić Zrinski«, arijama iz »Tosce« i »Cavallerie rusticane« uživala je i Kolinda Grabar-Kitarović, pridruživši se glazbenicima na pozornici i pjevajući poznati song »Neka cijeli svijet« iz hrvatskog mjuzikla »Jalta, Jalta«.
Tom prilikom HDZ-ova kandidatkinja za predsjednicu poručila je: »Neka cijeli ovaj svijet sja u suncu, neka naša Hrvatska od 28. prosinca sja u suncu!« – prenio je eVaraždin u tekstu pod naslovom »Grabar-Kitarović u Varaždinu: Hrvatskoj će 28. prosinca zasjati sunce«.
Nakon izvođenja skladbe »Neka cijeli svijet« u ovom kontekstu, skladatelj Alfi Kabiljo i nasljednici tekstopisca Milana Grgića – Andrea Grgić Marasović i Dean Grgić poslali su priopćenje medijima u kojemu navode:
»Kao autori i nositelji autorskih prava na glazbi i tekstu skladbe »Neka cijeli svijet« neugodno smo iznenađeni time da je navedena skladba korištena u Varaždinu dana 23. studenoga 2014. godine u političkoj kampanji predsjedničke kandidatkinje HDZ-a bez našeg znanja i suglasnosti i na način s kojim nismo suglasni. Ovo, prije svega, jer smatramo da nije riječ o skladbi koja bi bila skladba jedne kampanje bilo koje stranke ili pojedinca, nego o skladbi koja je kroz više naraštaja građana naše zemlje prepoznata kao skladba koja promiče pozitivnu poruku zajedništva. Naše neugodno iznenađenje zbog korištenja ove skladbe dodatno je pojačano i činjenicom da je skladba iskorištena bez našeg znanja i bez da je zatražena naša suglasnost za korištenje, i to sve u kontekstu političke kampanje.
Ovakvo korištenje suprotno je odredbama mjerodavnih propisa Republike Hrvatske koji autorska djela jasno prepoznaju kao imovinu na kojoj njeni autori i nositelji autorskih prava imaju određena zakonom uređena moralna i imovinska prava. Ovakva imovina se ne može koristiti bez suglasnosti autora, odnosno nositelja autorskih prava. U tom smislu, protivimo se bilo kakvom neovlaštenom korištenju našeg autorskog djela, odnosno skladbe »Neka cijeli svijet«, i tražimo od svih osoba da se suzdrže od korištenja navedene skladbe u političke svrhe.«
Zelena livada
Budući da je »Jalta, Jalta« u Varaždinu ipak iskorištena u političke svrhe, podsjećamo na sadržaj ovog mjuzikla. Radnja se odvija na Jalti u veljači 1945. godine, za vrijeme održavanja glasovite konferencije na kojoj su Staljin, Churchill i Roosevelt dijelili svijet. S državnicima na Jaltu stigla su tri njihova sobara: Rus Griša, Englez Stanley i Amerikanac Larry. Oni su zaduženi da čuvaju i zrače rublje šefova triju svjetskih velesila. Sobari su smješteni u staroj vili Aramovski u kojoj domarka Nina Filipovna vodi brigu da se živi u slozi i prijateljstvu. Međutim, jednako kao i njihovi šefovi, i sobari nemaju jedan u drugog povjerenja. Oni, naime također dijele svijet, i možda bi ga nekako uspjeli »podijeliti«, kad ne bi bilo »zelene livade«, malog komadića zemaljske kugle koji se nalazi na Antartiku i o kojem šefovi velikih sila ne znaju ništa.
Čudan Reaganov izbor
Kad znamo o čemu govori »Jalta, Jalta«, onda je posve jasno zašto skladatelj Alfi Kabiljo i nasljednici tekstopisca Milana Grgića smatraju da nije riječ o skladbi koja bi bila skladba jedne kampanje bilo koje stranke ili pojedinca, nego o pjesmi koja promiče poruku zajedništva. Korištenje glazbe u političke svrhe priziva u sjećanje još neke primjere iz nedavne prošlosti.
Benny Andersson i Björn Ulvaeus iz švedske grupe »ABBA« tako su svojedobno tužili Dansku narodnu stranku zbog korištenja njihove pjesme »Mamma Mia« na skupovima ove izrazito desničarske stranke.
Mladež stranke promijenila je tekst pjesme u »Mamma Pia«, u čast čelnice Danske narodne stranke Pie Kjaersgaard. Članovi jedne od najpopularnijih pop grupa na svijetu nisu se složili s korištenjem njihove glazbe u političke svrhe, a posebno im je zasmetala promjena teksta.
»ABBA« nije jedina grupa koja ne odobrava korištenje njihove glazbe na političkim skupovima. Američki bendovi »Foo Fighters« i »Heart« kritizirali su predsjedničkog kandidata Johna McCaina na američkim izborima 2008. zbog toga što je na stranačkim skupovima korištena njihova glazba. Bivši američki predsjednik Ronald Reagan naljutio je Brucea Springsteena kad je njegovu pjesmu »Born in the U.S.A.« koristio u predizbornoj kampanji 1984. godine.
Ta je pjesma ogorčeni komentar tretmana vijetnamskih veterana. Bio je to čudan izbor za predizbornu kampanju, jer se zapravo radi o gorkoj kritici američkog društva. Na sličan način članove »Rolling Stonesa« 2005. razjarila je njemačka kancelarka Angela Merkel koja je u svojoj kampanji koristila njihov hit »Angie«. Tada je glasnogovornik benda izjavio: »Iznenađeni smo što dopuštenje za izvođenje nije traženo, ali i da jest odgovorili bismo: »Ne!«
