ZAGREB  Odlazak mandatara Tihomira Oreškovića na financijski skup u Kitzbühel uzrokovao je jučer i danas privremeno »zatišje« u razgovorima oko sastavljanja nove Vlade.

Stručne kvalitete

U Mostu ni jučer nisu željeli govoriti o svojim kandidatima, napominju samo da su svi njihovi kandidati stručni za mjesta za koja su predloženi, a među njima će, čini se, biti još nekoliko zastupničkih imena osim Bože Petrova. Zastupnici Mosta koji su izrazili želju da budu u Vladi, a u Mostu su procijenili da za to imaju stručne kvalitete, našli su se među kandidatima koji će razgovarati s mandatarom o ministarskoj dužnosti. Riječ je o Ivanu Lovrinoviću koji bi mogao dobiti resor gospodarstva, Slavenu Dobroviću za resor zaštite okoliša te Juri Martinoviću koji je kandidat za ministra pravosuđa. Iako je riječ o ljudima koji su sudjelovali u ostvarivanju njihovog izbornog uspjeha u Mostu tvrde da su za sve resore, pa i za te, mandatru predložili po dva kandidata plus jednog rezervnog te da će zadnju riječ u tome tko će biti ministar imati Orešković.

Mirno je jučer bilo i u HDZ-u, gdje ipak, makar neslužbeno, pojedinim kandidatima daju određenu prednost čime poručuju da će o ministrima, barem iz njihove kvote, odlučujuću riječ imati stranka. Već ranije Mostova Ružica Vukovac javno je priznala da je zainteresirana za mjesto ministrice poljoprivrede te da će ići na razgovor s Oreškovićem, ali u toj stranci kažu i da za taj resor imaju više kandidata.  

Tako naši sugovornici napominju da bi pravo čudo bilo da Miro  Kovač ne bude ministar vanjskih poslova, te da  su i šanse Olega Butkovića za resor prometa i infrastrukture velike. Ministarstvo financija je najvažniji resor koji je pripao HDZ-u, ali na kraju bi se moglo dogoditi da  na čelu tog resora ne bude član te stranke. Naime, uz Dubravka Štimca,  čelnika društva za upravljanje mirovinskim fondom PBZ Crotia osiguranje, kao kandidat za ministra financija spominje se i HSLS-ov Josip Budimir.

Od ljudi iz HDZ-a za to mjesto kandidiraju Tomislav Ćorić i Goran Marić. Ako konačna odluka  doista bude na Oreškoviću i ako se buduća Vlada prikloni radikalnom smanjenju proračunske potrošnje onda  bi se u taj tim najmanje uklapao Marić koji je i dosad jasno iznosio stavove da u reformama koje Hrvatska namjerava provoditi ne može sav teret  pasti isključivo na leđa građana, nego da jačim oporezivanjem svoj obol moraju dati i najbogatiji, primjerice banke.

Politički princip

No, iako je model izbora ministra po principu »dva plus jedan«  smišljen da se stvori dojam kako će o baš svakom članu Vlade  u konačnici odlučiti Orešković, dio naših sugovornika u  HDZ-u napominje da je je to nemoguće.  HDZ, sve da na to i želi pristati, napominju oni, ne može tako postupiti jer ima odgovornost i prema svojim biračima i mora kao stranka s najvećim izbornim rezultatom utjecati na politike koje će se provoditi, a to će najbolje činiti postavljanjem u Vladu ljudi  iza kojih birači stoje.

Autor modela »2 plus 1« je , kako nam je potvrđeno,  čelnik Mosta Božo Petrov koji je i  na taj način  želio ojačati poziciju mandatara Oreškovića, ali iako su u HDZ-u pristali na tu vrstu »igre« ne mogu se do kraja odreći, kako kažu, onoga što je prirodno a to je da se ministri biraju po političkom  principu, a ne po pozivnom natječaju, kako je slikovito, novi model opisao jedan naš sugovornik iz stranke koja u parlamentu ima najviše zastupnika.

Iako, Petrovljev model možda neće vrijediti kod  odabira svakog ministra, u Mostu napominju kako su neka pravila na kojima su inzistirali, poput onoga  da u Vladu ne može ući nitko protiv koga postoje istrage ili postoje pravomoćne optužnice, pa tako HDZ neće ni za jednu dužnost kandidirati šeficu svoje izborne kampanje Josipu Rimac niti Božidara Klametu. Na tome temelje i svoju procjenu da će model »2 plus 1« učiniti da u Vladi bude što više sposobnih ljudi, pa makar  određeni HDZ-ovci zbog parlamentrne snage te stranke na kraju i morali postati ministri.