Državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Tonči Glavinić potvrdio je u utorak da je za rušenje izgorjelog Vjesnikova nebodera pristiglo 17 informativnih ponuda, a kod odabira izvođača odlučivat će brzina rušenja i cijena.

Glavinić je u izjavi za RTL rekao da će se sve ponude razmotriti i analizirati te će do kraja ovoga tjedna složiti tehničke specifikacije. Što se tiče kriterija, presudna će biti brzina kako bi se, rekao je, što prije promet vratio u normalu i osigurala sigurnost građana s obzirom na to da je zgrada opasna.

Jedna od ponuda je i ona s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu, a u Dnevniku HRT-a profesor s tog fakulteta Mario Dobrilović rekao je da je njihova ponuda za rušenje Vjesnikova nebodera miniranjem.

Miniranje ili strojno rušenje?

Što se tiče metoda koje se spominju – miniranje ili strojno rušenje, Dobrilović je istaknuo da svaka od njih ima prednosti i nedostatke pri čemu je istaknuo da treba voditi računa o tome koliko traje pojedina metoda.

Na fakultetu su, rekao je, radili količinske troškovnike koje su poslali potencijalnim zainteresiranim ponuđačima iz minerske struke, ali on te ponude nije vidio pa mu je o cijenama teško govoriti.

Ipak, Dobrilović kaže da je mala prednost na metodi miniranja. To ovisi o nizu elemenata – vrsti objekta, okruženju, investicijskim pravilima, mobilizaciji i upošljavanju vlastite građevinske operative.

Dobrilović je rekao da je predviđeni smjer pada prema zapadu i Savskoj cesti s obzirom na raspoloživi slobodni prostor.

– Djelomično će se objekt i urušiti i rotirati, tako da je to jedan složeni dinamički proces lomljenja elemenata konstrukcije i slaganja cijelog objekta na tlo, rekao je.

Što ako nešto pođe po zlu?

Na pitanje postoji li mogućnost da tijekom miniranja nešto pođe po zlu ili se naprave krivi izračuni, profesor je odgovorio da je i kod metode miniranja ili strojnog rušenja znalo biti i problema, no čvrsto vjeruje da metoda koju su oni zamislili sve to može eliminirati i anulirati.

Naveo je i primjer rušenja miniranjem gdje su se uklanjali samo dijelovi zgrade, pa je dio zgrade ostao neoštećen, praktički odrezan eksplozivom te se kasnije nadograđivao i koristio u novoj građevini.

Ako se država odluči za miniranje, ono će se izvesti “rotacijski” što znači da će se objekt i urušiti i rotirati, tako da je to, ističe Dobrilović, jedan složeni dinamički proces lomljenja elemenata konstrukcije i slaganja cijelog objekta na tlo.

Pri tom je u nosivoj konstrukciji potrebno izbušiti, pojašnjava, najmanje dvije tisuće rupa u koje bi se postavilo nekoliko stotina kilograma eksploziva. Vibracije koje bi tom prilikom nastale, a s obzirom da je statika načeta, neće izazvati urušavanje nebodera, rekao je Dobrilović u razgovoru za Dnevnik HTV-a.

Cijeli prilog pogledajte OVDJE.