Iako se nagađalo da bi donedavnog ministra regionalnog razvoja i fondova Europske unije Šimu Erlića, koji je danas gradonačelnik Zadra, u Vladi mogao zamijeniti netko iz tog resora, nova ministrica postala je Nataša Mikuš Žigman, koja ima dugo iskustvo iz sustava kao državna tajnica, ali je sada došla iz privatnog sektora, gdje je radila nekoliko godina.

Pred Hrvatskom je borba za sredstva u novom sedmogodišnjem proračunu EU-a, ali i zadatak da utroši sve ugovoreno iz sadašnje omotnice – o svemu tome pričali smo s novom ministricom.

Među najuspješnijima

Preuzeli ste ministarstvo, barem prema općem mišljenju javnosti, dosta naglo i bez puno prethodnih priprema, iako s dosta iskustva. Kakav je vaš prvi dojam i pogled na resor, što su najvažniji poslovi za prvih sto dana, a što su prioriteti na duge staze?

– Na poziciju ministrice regionalnoga razvoja i fondova Europske unije imenovana sam nakon dvije i pol godine rada u privatnom sektoru, međutim imam više od 20 godina iskustva rada u državnoj i javnoj upravi na operativnim i upravljačkim poslovima.

Radila sam na pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, uspostavljala sustav za korištenje EU programa te sudjelovala u svim fazama pripreme i provedbe projekata. Stoga vjerujem da stečenim znanjem i iskustvom mogu dati kvalitetan doprinos tome da se europska sredstva koja Hrvatska u ovom trenutku ima na raspolaganju iskoriste učinkovito, da njima potaknemo gospodarski rast, ravnomjeran razvoj naših regija i da unaprijedimo standard hrvatskih građana.

Važno mi je da kroz politiku regionalnog razvoja i ulaganja iz europskih fondova gradimo Hrvatsku kao zemlju koja daje jednake prilike svim svojim građanima, zemlju koja snažno raste i ujednačeno se razvija.

Što se tiče samog resora, pred nama je izuzetno dinamično razdoblje jer nas čeka usvajanje novih Zakona o otocima i Zakona o regionalnom razvoju, ubrzanje dinamike objave poziva, ugovaranja te ovjeravanja sredstava prema Europskoj komisiji iz aktualne financijske omotnice, ali i dvije godine zahtjevnih pregovora o novom višegodišnjem financijskom okviru, koji je Komisija nedavno predstavila.

Nedavno se puno pisalo o tome, sukladno podacima koje je iznio HUP, da povlačenje europskih sredstava ide sporo i da kasni. Vi ste to odmah demantirali, rekavši da se radi o podacima za ožujak, no kakvo je sada točno stanje za 2025. godinu, i gdje su zapravo ta »uska grla« – je li to sama država, lokalne jedinice koje su možda još uvijek nedovoljno kadrovski kapacitirane, ili gospodarstvo premalo zna o mogućnostima financiranja iz ovih izvora?

– Hrvatska sada ima već desetogodišnje iskustvo korištenja europskih sredstava, prošlu financijsku perspektivu smo u potpunosti iskoristili, isto kao i Fond solidarnosti, a u provedbi NPOO-a smo među najuspješnijim državama članicama.

Sve to daje nam sigurnost da ćemo sredstva koja su nam u ovom trenutku na raspolaganju iskoristiti na jednak način. Rok za korištenje aktualne financijske perspektive istječe krajem 2029. godine, međutim još je mnogo posla pred nama u iduće četiri godine.

Dinamika korištenja EU programa je složena, u prvoj fazi naglasak je na objavi poziva i ugovaranju, a potrošnja sredstava se dinamizira u drugoj fazi ciklusa, kako projekti završavaju s provedbom.

U ovom trenutku je objavljeno preko 340 poziva vrijednih više od 8,52 milijarde eura, a ugovoreno 6,8 milijardi eura. Želim istaknuti da je za uspješno povlačenje europskih sredstava bitno da svi sudionici procesa pravovremeno odrađuju svoj dio posla – od javnih tijela koja pripremaju pozive za dodjelu sredstava, ocjenjuju projekte i nadziru trošenje sredstava, pa sve do korisnika koji se prijavljuju za dodjelu bespovratnih sredstava, provode postupke nabave i implementiraju projekte, te podnose zahtjeve za povratom nastalih troškova.

Svatko od sudionika u tom procesu, bez obzira na to radi li se o javnim tijelima, poduzetnicima, nevladinim organizacijama ili akademskom sektoru, ima zadatak koji treba odraditi odgovorno, na vrijeme i u skladu s propisanim pravilima. S obzirom na veličinu cijelog sustava i broj uključenih ljudi, izazova naravno ima, ali ih se trudimo adresirati u što kraćem roku.

Tko prednjači, a tko zaostaje?

– Pitate me koga bih pohvalila. Uspjeh ovog, kao i svakog drugog sustava, počiva na ljudima. U našim ministarstvima i agencijama rade ljudi koji nose ovaj sustav, stoga koristim ovu priliku pohvaliti ih i zahvaliti im na trudu koji svakodnevno ulažu.

Isto tako bih zahvalila korisnicima EU fondova koji ozbiljno pripremaju projekte te ih provode u skladu s dogovorenim rokovima i bez nepravilnosti.

Spominjali ste da je važno da se novac koji imamo na raspolaganju, a riječ je o 15 milijardi eura, uloži u projekte koji će imati status strateških. Koji su to projekti sada, nakon Pelješkog mosta i drugih infrastrukturnih, možemo li ih konkretno nabrojiti, s obzirom na to da je otvoreno preko 300 poziva? Rekli ste da je vaš cilj da povučemo 100 posto novca koji nam je na raspolaganju, to je dosta ambiciozno.

– Poruka koju sam već javno komunicirala jest da sredstva nije dovoljno samo potrošiti, već da ih treba iskoristiti strateški, kako bismo ostvarili najbolji razvojni učinak.

Pelješki most zasigurno je perjanica dosadašnjih ulaganja iz EU fondova, ali tu su i brojne morske luke, poduzetnička infrastruktura, ulaganja u kulturnu i prirodnu baštinu, zdravstveni sustav, obrazovanje, istraživanje i razvoj.

Svi ti projekti su pridonijeli tome da Hrvatska ima snažan rast BDP-a, najviši kreditni rejting, najnižu stopu nezaposlenosti i druge pozitivne makroekonomske pokazatelje.

Sada nastavljamo graditi na tim temeljima, jer nam je cilj ujednačeni razvoj svih krajeva Hrvatske te približavanje najrazvijenijim europskim državama. Pred nama su ulaganja od preko 800 milijuna eura u gradove i njihova urbana područja, 150 milijuna eura investicija u zelene i pametne otoke, preko 530 milijuna eura u industrijsku tranziciju naših regija, kao i daljnja ulaganja u područja koja imaju posebne razvojne potrebe.

Od završenih projekata bih izdvojila e-Škole, kao projekt kroz koji smo više od 1.300 osnovnih i srednjih škola opremili suvremenom tehnologijom te omogućili korištenje digitalnih nastavnih sadržaja u nastavi i potakli aktivnije sudjelovanje učenika u obrazovnom procesu.

Zanimljivo je i to da su upravo zahvaljujući ovom projektu u razdoblju COVID pandemije škole mogle provoditi nastavu korištenjem digitalnih alata. Značajna ulaganja očekuju nas i u zdravstveni sustav te su već potpisani ugovori za hitnu helikoptersku medicinsku službu i nabavku 80 vozila za potrebe županijskih zavoda.

Jedan od kapitalnih projekata svakako je i projekt Otvorene znanstvene infrastrukturne platforme za inovativne primjene u gospodarstvu i društvu (O-ZIP) Instituta »Ruđer Bošković«, kojim će se razviti multidisciplinarno okruženje za istraživanje i razvoj, što će institutu omogućiti podizanje kvalitete znanstvenih istraživanja te pridonijeti povećanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, kao i brojna ulaganja u nove, inovativne poduzetničke proizvode.

Postoji sustav otkrivanja nepravilnosti

Pred EU je donošenje sedmogodišnjeg proračuna, cilj je Hrvatske naravno da u razdoblju do 2034. godine ima barem jednako ili više prilike za korištenje EU novca u odnosu na proteklih sedam godina. Kako vidite, prve rasprave o tom višegodišnjem budžetu, hoće li opredjeljenje Europske komisije da se okrene naoružavanju i obrani ipak umanjiti sredstva za koheziju, a to u prijevodu znači manje za države primateljice EU sredstava, odnosno Hrvatsku? I u dijelu poljoprivrede mogli bismo biti »pogođeni«.

– Prijedlogom novog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) vrijednog gotovo dva bilijuna eura Europska komisija pokušava osigurati kontinuitet dosadašnje razvojne politike, ali isto tako odgovoriti na aktualne geopolitičke izazove.

Činjenica je da je današnje geopolitičko okruženje u bitnome drugačije nego što je bilo prije nekoliko godina, te se to reflektira i u prioritetima višegodišnjeg financijskog proračuna na način da se veći naglasak stavlja na sigurnosti i obranu.

Za sada je preuranjeno govoriti o dobitnicima i gubitnicima, jer nam tek predstoje pregovori o višegodišnjem proračunu Europske unije u kojem sudjeluju države članice i Europski parlament.

Nacionalna omotnica za Hrvatsku predložena je na razini od 16,8 milijardi eura, a države članice će uz to imati pristup i ostalim programima, kao što je Fond za konkurentnost namijenjen inovacijama, novim tehnologijama i ulaganjima i sigurnost.

O detaljima ćemo sigurno moći više govoriti kada budemo informirani o metodologiji izračuna i prioritetima ulaganja, međutim ono što ćemo tijekom pregovora zagovarati su ulaganja u koheziju, u razvojne programe, kako bismo nastavili potporu hrvatskim regijama, ruralnim područjima i gospodarstvu.

I za kraj pitanje opet vezano uz korištenje fondova – u Hrvatskoj je skoro svaka afera u zadnjih nekoliko godina bila povezana baš s temom korištenja EU novca, od riječke »sortirnice« do slučaja Žalac ili Tolušić i slično. Kako doskočiti tome da se taj novac zloupotrebljava, kako pojačati kontrole?

– Hrvatska ima značajan udio europskih sredstava u odnosu na BDP i većina javnih investicija financira se iz EU programa. Kao što sam prethodno spomenula, svatko u sustavu ima osobnu odgovornost za poštovanje pravila i zakonito korištenje sredstava, no nažalost nije moguće isključiti nepravilnosti ili sumnje na prevaru.

Ono što je, međutim, najvažnije jest da postoji sustav otkrivanja i postupanja po nepravilnostima, te da u tome nema nikakvih iznimki. Upravo slučajevi koje navodite potvrđuju da taj sustav funkcionira.

Meni je, kao ministrici nadležnoj za EU programe, iznimno važno da se sredstva troše odgovorno, transparentno i zakonito, a da se sve eventualne nepravilnosti utvrde i odgovarajuće sankcioniraju.

Ujednačeni razvoj svih krajeva

Nedavno ste županima i gradonačelnicima već predstavili osnove novog Zakona o regionalnom razvoju, što se mijenja, tko će biti dobitnik tih promjena?

– Zakon o regionalnom razvoju naš je temeljni zakon kojim definiramo politiku ujednačenog razvoja svih krajeva Hrvatske. Tako ćemo u e-savjetovanje uputiti nacrt prijedloga novog zakona, kojim snažniji naglasak stavljamo na održiv urbani razvoj jer gradove i njihova urbana područja u kojima živi dvije trećine stanovništva Hrvatske, prepoznajemo kao ključne pokretače razvoja.

Osim toga, uskoro ćemo u saborsku proceduru uputiti i novi Zakon o otocima, kojim unapređujemo postojeće i donosimo nove mjere za razvoj otoka, a one su usmjerene na zelenu i energetsku tranziciju, zaštitu okoliša i prirode te zdravstvenu zaštitu i brigu za otočane s posebnim potrebama.