Foto Davor KOVAČEVIĆ
"Bilo je pritisaka iz Ministarstva, prema ravnateljima. Našli su se u pat-poziciji. Doslovno im je sugerirano, ili bih čak rekla naređeno, da nas ne puste na prosvjed", rekla je jedna nastavnica
povezane vijesti
U organizaciji Sindikata znanosti, Školskog sindikata Preporod i Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama u Zagrebu se održava prosvjed zbog nezadovoljstva novim Zakonom o plaćama i sustavom ocjenjivanja, uz optužbe da ih Vlada na sve načine želi opstruirati i ušutkati.
Okupljanje prosvjednika počelo je u 13 sati na Trgu Republike Hrvatske otkuda je povorka krenula prema Trgu bana Jelačića.
Sindikati traže da se koeficijenti za sva radna mjesta u znanosti i obrazovanju dignu osam posto, da se od ocjenjivanja izuzmu radnici u znanosti i obrazovanju dok se ne pronađe primjeren način te da se odustane od frontalne primjene modularne nastave na godinu dana.
Mnoštvo prosvjednika svoje nezadovoljstvo iznijelo je zviždaljkama, sindikalnim zastavama i transparentima, poput: “Koeficijenti su nepošteni, tražimo promjene!”, “Rast plaća = rast dostojanstva”, “Svaka borba je pobjeda”, “Zavadi sindikate pa vladaj! Neće ići!”, “Ne damo se gaziti”, “Obrazovanje i znanost su važni, osim kada traže svoja prava” i “Nisam učitelj, ali pružam podršku”.
Uoči prosvjeda organizatori su optužili Vladu da manipulira i iskorištava svoju poziciju moći kako bi onemogućila svoje zaposlenike da dođu na prosvjed i bore se za bolju i pravedniju poziciju znanosti i obrazovanja, ali da će usprkos prijetnjama opomena prosvjednici dolaziti iz cijele zemlje.
Poručili su i da su spremni na dogovor i dijalog u interesu svih zaposlenika, ali se neće “jeftino dati kupiti”.
Ministarstvo znanosti obrazovanja i mladih opetovano poručuje da, zbog svega što je u posljednjih deset godina napravljeno za unaprjeđenje materijalnog i nematerijalnog statusa zaposlenika u obrazovanju, ne nalazi nikakav razlog za prosvjed.
Prosvjed se prvotno trebao održati u petak, 25. travnja, no bio je odgođen zbog smrti pape Franje. Prethodni prosvjed koji se održao sredinom prosinca okupio je velik broj zaposlenika u obrazovanju, ali i građana.
“U školstvo se svi miješaju, ali malo tko želi ući u njega”
Jedna je profesorica objasnila zašto prosvjeduje: “Borimo se za dostojanstvo svoje profesije. U školstvo se svi miješaju, ali malo tko želi ući u njega”, javlja Index.
“Ovdje smo zbog dostojanstva svoje struke, zbog podrške – ne samo samima sebi, nego i cijeloj prosvjetarskoj profesiji koja se srozava iz dana u dan”, rekla nam je za Index nastavnica koja sudjeluje na današnjem prosvjedu.
Kaže da je današnje stanje obrazovanja najbolje vidljivo po tome koliko je studenata na nastavničkim smjerovima – ili točnije, koliko ih nema.
“Na skoro svim nastavničkim fakultetima u Hrvatskoj broj studenata je zanemariv. Pa postavljam jednostavno pitanje – ako je u prosvjeti toliko bajno, zašto mladi ne žele postati učitelji?”
“Tražimo pravednije koeficijente”
“Tražimo prije svega bolji i pravedniji koeficijent u odnosu na ostale državne službe. Nakon posljednje preraspodjele opet smo ostali na samom dnu. Tražimo da nas netko napokon čuje”, kaže nastavnica za Index i dodaje da se godinama bori za dostojanstvo svoje profesije.
“U prosvjetu se svi miješaju. Radila sam ranije na jednom drugom radnom mjestu, i nikome nije padalo napamet da propituje koliko radim i koliko je moj posao kompleksan. A ovdje – svi sve znaju, svi sve komentiraju.”
“Ministarstvo vršilo pritisak na ravnatelje”
Na pitanje je li bilo pritisaka na zaposlenike da ne sudjeluju u prosvjedima, novinaru Indexa odgovara iskreno:
“Iz mog neposrednog kruga – ne. Imam izuzetno korektnu ravnateljicu i dobru komunikaciju s njom. Ali bilo je pritisaka iz Ministarstva, prema ravnateljima. Našli su se u pat-poziciji. Doslovno im je sugerirano, ili bih čak rekla naređeno, da nas ne puste na prosvjed.”
O plaćama po učinku: “Kako da biramo jednog jedinog izvrsnog među svima koji se trude?”
Novinari Indexa pitali su je i o prijedlogu da se učitelji plaćaju prema ocjenama, odnosno da “najbolji dobiju više”.
Foto Marko Lukunic/PIXSELL
“To ovisi o sustavu. Naš sustav ocjenjivanja zamišljen je tako da samo pet posto zaposlenika može biti ocijenjeno kao izvrstan. A pet posto je – jedan profesor. I onda se postavlja pitanje: po kojem kriteriju je baš taj jedan profesor izvrstan, a svi ostali nisu? Svi se trudimo, svi ulažemo, svi ostvarujemo rezultate.”
Na pitanje bi li, da postoji pravedan sustav ocjenjivanja, plaće mogle biti raspodijeljene po učinku, odgovara oprezno:
“To vam sada ne bih znala reći. Mogla bih, kad bih pred sobom imala jasne kriterije i sustav bodovanja koji je pravedan i transparentan.”
Na kraju razgovora poručuje:
“Pozdrav svima, osobito kolegama prosvjetarima. I hvala vam.”
