Trgovački sud u Zagrebu donio je rješenje kojim se zgrada Name u zagrebačkoj Ilici dosuđuje kupcu – tvrtki “Izbor šesti” kojoj se nalaže i da u roku od 30 dana od pravomoćnosti rješenja uplati oko 12 milijuna eura razlike između ponuđene cijene od preko 17 milijuna i nešto više od 5 milijuna eura uplaćene jamčevine.

Sudskim rješenjem kupac je obvezan zajedno s nekretninom kupiti i preuzeti inventar-opremu koji se nalazi u zgradi Name u Ilici i to po knjigovodstvenoj vrijednosti na dan primopredaje nekretnina te je obvezan sa stečajnim upraviteljem sklopiti ugovor o kupoprodaji inventara-opreme u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti rješenja o dosudi nekretnina, odnosno 30 dana od dostave drugostupanjske odluke.

No, ukoliko tvrtka “Izbor šesti” ne sklopi ugovor o kupoprodaji inventara-opreme u navedenom roku, dosuda nekretnina će se oglasiti nevažećom, ističe se u rješenju suca Nikole Ribarića.

Obvezno preuzimanje zaposlenika i nastavak poslovanja

Osim toga, kupac je obvezan s nekretninom kupiti i trgovačku robu po nabavnoj vrijednosti i prema popisu na dan primopredaje nekretnina te je dužan nastaviti poslovanje i preuzeti zaposlenike u iduće dvije godine, računajući od dana predaje nekretnine.

Tvrtka “Izbor šesti” kao kupac je obvezna sa stečajnim upraviteljem sklopiti ugovor-sporazum o nastavljanju poslovanja i preuzimanju zatečenih zaposlenika u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti rješenja o dosudi nekretnina te je obvezan, u naprijed navedenom roku, preuzeti zaposlenike, njih oko 140, tako da svakom zaposleniku ponudi ugovor o radu pod istim uvjetima kakve je imao kod Name.

“Ukoliko kupac ne sklopi ugovor-sporazum o nastavljanu poslovanja i preuzimanju zatečenih zaposlenika u navedenom roku te ne potpiše ugovore o radu sa zaposlenicima koji su prihvatili ponuđene ugovore, dosuda nekretnina će se oglasiti nevažećom”, navodi se u rješenju.

Slijedi prodaja Name na Kvatriću

Sudska odluka uslijedila je desetak dana nakon što je stečajni upravitelj Name Damir Mikić potvrdio Hini da se Nama u zagrebačkoj Ilici zatvara, odnosno definitivno prestaje s poslovanjem pod nazivom Nama nakon završetka prodaje, a nakon toga uslijedit će prodaja Name na Kvaternikovu trgu.

“Ukupna potraživanja vjerovnika Name d.d. u stečaju koja nisu podmirena iznose okvirno između 25 i 30 milijuna eura, što znači da od prodaje robne kuće u Ilici neće biti moguće podmiriti sve vjerovnike pa će u tom smislu, nakon završetka procesa prodaje robne kuće u Ilici, započeti postupak prodaje robne kuće na Kvaternikovom trgu i to pod istim uvjetima pod kojima je prodavana i robna kuća u Ilici”, zaključio je Mikić.

Potvrdio je i da država i Grad Zagreb nisu koristili pravo prvokupa u postupku prodaje Name.

Budući novi vlasnik zgrade Name u zagrebačkoj Ilici, tvrtka “Izbor šesti”, još je lani sredinom listopada uplatila 5.147 milijuna eura, ali se još nije oglasila o svojim planovima i namjeni zgrade u Ilici.

Tvrtka “Izbor šesti” osnovana u kolovozu 2025.

“Izbor šesti” tvrtka je, kako se navodi u sudskom registru, osnovana u kolovozu 2025., temeljni kapital joj je 2500 eura, a sjedište u Solinu. Kao osnivači su navedeni Nina Banović i Ivan Budalić, a kao članovi uprave i direktori Andrija Banović i Ante Budalić.

Banovići su široj javnosti poznati kao bivši vlasnici optičkog lanca Anda – lidera u toj djelatnosti na hrvatskom tržištu, a Budalići su aktivni u nekretninskom sektoru, odnosno u iznajmljivanju i upravljanju nekretninama.

Iako novi vlasnici još nisu predstavili svoje planove, nagađa se da bi, nakon isteka obveznog dvogodišnjeg razdoblja zadržavanja postojećeg stanja, u prostor Ilice mogli dovesti velike brendove poput Zare, s kojom Budalići već imaju iskustva u nekadašnjoj robnoj kući Maja u Splitu.

S druge strane, pak, u kuloarima se spominje i moguća kasnija prenamjena robne kuće u svojevrsni boutique-hotel, iako u eventualnoj prenamjeni te zgrade postoje značajna ograničenja.

Riječ je o jednoj od najreprezentativnijih zagrebačkih nekretnina s kraja 19. stoljeća, nekadašnjoj robnoj kući “Kastner i Öhler”.

Inicijativom Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture prije nekoliko godina upisana je u Registar kulturnih dobara te je propisana njezina preventivna zaštita kao pojedinačnog kulturnog dobra na, kako se navodi, rok od četiri godine.

Pritom se zaključuje i kako preventivna zaštita propisuje očuvanje izvornih obilježja građevine, uličnih pročelja, gabarita, katnosti i sačuvanih dijelova interijera, ali i trgovačku namjenu.