Nakon što je u kratkom obraćanju u srijedu Božo Petrov HDZ-u uputio ultimatum – ako rušite Oreškovića, idemo na izbore, Tomislav Karamarko, vidi vraga (!), odjednom reterira. Kao – uvijek je on bio spreman odstupiti. Karamarko predlaže da odu sva trojica glavnih u Vladi – i Orešković i Petrov i on. Znači da pada Vlada, ali Karamarko se odriče toga da bude novi premijer u famoznom »preslagivanju« koje, prema HDZ-u, evo samo što nije. On je odjednom za dogovor jer HDZ ne može preživjeti skore izvanredne izbore. Ali i on će jako teško preživjeti u stranci.

Božo Petrov je bio dosta jasan. Most ne pristaje na bilo kakvo »preslagivanje«, osim, naravno, što i dalje zahtjeva da iz Vlade ode Karamarko. On je za ostanak Oreškovića na čelu Vlade, a ni Orešković ne misli dobrovoljno prepustiti svoju poziciju. I dalje je, dakle, u igri pad Vlade Tihomira Oreškovića a nakon što padne Vlada, počinje teći rok od 30 dana za eventualni dogovor o novom mandataru i glasanje o novoj Vladi u Saboru.

Najbrži put za eventualne prijevremene izbore bio bi samoraspuštanje Hrvatskog sabora. Nakon što se Sabor raspusti, novi izbori moraju biti najkasnije u roku od 60 dana. U srijedu je u saborsku proceduru otišao prijedlog odluke o raspuštanju Hrvatskog sabora radi održavanja prijevremenih izbora kojeg su uputili Hrvatski laburisti a u četvrtak je SDP počeo lagano prikupljati potpise za raspuštanje.

No nema roka u kojem ta točka o samoraspuštanju mora ići na glasanje u Saboru. Dakle, ako predsjedniku Sabora Željku Reineru tako bude odgovaralo, ne mora je nikad staviti na glasanje. No, naravno, bitno je mogu li stranke bivše Hrvatska raste prikupiti 76 potpisa. Ako te potpise prikupe, odnijet će ih Željku Reineru. Bez zastupnika Mosta će to biti teško. Božo Petrov se u četvrtak izbjegao decidirano izjasniti hoće li Most podržati samoraspuštanje Sabora.

Samoraspuštanje Hrvatskog sabora sigurno ne odgovara HDZ-u. Njegovi zastupnici sve će učiniti da izbjegnu brze prijevremene izbore jer bi na njima mogli jako loše proći. U tom cilju sad žrtvuju Tomislava Karamarka.

U kombinacijama pada Vlade, odnosno obaveznog odlaska Oreškovića, HDZ je, čini se, opet najbliži »stručnom« premijeru, nečlanu iz njihove kvote – ministru financija Zdravku Mariću. I potpredsjednik stranke Darko Milinović na HTV-u je rekao da nije uvjet da premijer bude član HDZ-a. Malo tko ima nešto jako ozbiljno protiv Marića. No, ponovila bi se ista greška. HDZ sada to predlaže valjda zato što bi on mogao biti Mostu najprihvatljiviji. Most ne voli političare nego uvijek ‘brije’ na nestranačke, »stručne« premijere. S »novim Oreškovićem« bi se valjda na kratko pokušala produljiti ova čudna koalicija, bez presedana. Ali, Most ne želi odlazak Oreškovića.

Sigurno da je teško HDZ-u progutati sada još i to da, ako ide Karamarko, ne ide iz Vlade zajedno s njim i Orešković. To bi bio teški poraz najveće stranke u parlamentu. A s druge strane, nakon gomile teških optužbi protiv Oreškovića, koje potpisuje Karamarko a koje su iznesene u HDZ-ovom prijedlogu za Oreškovićevo razrješenje, kako bi bilo uopće moguće opravdati povlačenje tog zahtjeva?

Jer u tom HDZ-ovom prijedlogu Oreškovića se praktički optužuje za državni udar. »Otkazujući sjednicu Vlade zbog tajanstvenog sastanka u SOA-i, on je svjesno od te agencije napravio politički faktor, a taj potez se može tumačiti i kao pokušaj uspostave kancelarske diktature uz pomoć represivnog sustava«. Ili, »držao je političku napetost u državi u interesu stjecanja osobne političke moći«.

Situacije u krizi hrvatske vlasti mijenjaju se iz sata u sat. No, možda su četiri glavna scenarija u razrješenju krize vlasti.

Prvi je da HDZ povuče zahtjev za opoziv Oreškovića. Dakle, sada vidimo da je pod prijetnjom velikog nezadovoljstva u vlastitoj stranci, on spreman otići s mjesta prvog potpredsjednika Vlade, ali traži da s njim odu i Orešković i Petrov.

Drugi, da uspije HDZ-ov prijedlog o razrješenju predsjednika Vlade Tihomira Oreškovića. Ruši se Vlada i tada počinje teći rok od 30 dana za eventualnog novog mandatara. Predsjednica Republike se konzultira s parlamentarnim strankama, važe može li tko dobiti većinu u Saboru. Recimo, novi mandatar Zdravko Marić uspijeva prikupiti 76 potpisa. No, HDZ ne može »presložiti« Vladu bez Mosta, a Most ne pristaje na »preslagivanje«.

Treći, ako ne uspije, nakon što predsjednik Sabora obavijesti predsjednicu Republike da nije uspio, predsjednica tada raspisuje nove izbore koji se moraju održati najkasnije za 60 dana. Isti je rok od 30 dana i za eventualno sastavljanje nove većine nakon eventualne ostavke premijera, koja znači ujedno i pad Vlade.

Novi mandatar

Četvrti scenarij, ali sigurno ne i najnevjerojatniji, je da 76 zastupnika odluči raspustiti parlament. Naravno, tek kad predsjednik Sabora donese odluku da to stavi na glasanje – predsjednica RH odmah donosi odluku o prijevremenim izborima. Sabor se može raspustiti i za vrijeme dok se traži eventualni mandatar nove Vlade.

Jasno je zbog čega su stranke bivše koalicije Hrvatska raste za što skorije nove izbore a stoga i za samoraspuštanje. Rejting SDP-a sada je vrlo dobar a može se očekivati i još neki rast. Zoran Milanović je najavio da bi njihova koalicija mogla biti i šira, mogla bi uključiti sve one »koji dijele naše vrijednosti stabilne i uljuđene Hrvatske«. Stoga bi bivši partneri mogli biti relativno sigurni u to da će osvojiti barem jednaki broj saborskih mandata koliko ih imaju sada, ali i da vjerojatno mogu očekivati da će poslije izbora biti dio vladajuće koalicije.

Uz zahtjev o raspuštanju Sabora bi osim stranaka bivše koalicije Hrvatska raste, mogli biti IDS, Stipe Petrina, Ivan Vilibor Sinčić, mogli bi biti i u SDSS-u te Furio Radin.

Hrvatsku demokratsku zajednicu vjerojatno napuštaju HSS i HSLS, a vidimo čak da ni Milivoj Špika, predsjednik BUZ-a nije potpisao zahtjev za razrješenjem Tihomira Oreškovića. HSS može biti siguran da će mu sljedeći izbori – izvan Domoljubne koalicije – donijeti više od osvojenog jednog zastupničkog mjesta (a HDZ im je onda dao još jedno). Milanović im u izborima nudi siguran prolaz za troje što bi im osiguralo zastupnički klub.

Darinko Kosor, šef HSLS-a, već danima se ne javlja na mobitel, izbjegava novinare i ništa ne komentira. HSLS će čekati rasplet situacije a onda će odlučiti. Iako u centru, Darinko Kosor nije pretjerani koalicijski potencijal. Čovjek je naprosto jedan od najnelojalnijih političara u zemlji. Kad mu je u interesu, lako se okrene protiv svakog. Sve će biti puno jasnije koncem idućeg tjedna.