RIJEKA  Nakon što se dvije godine stanje bilo relativno ustalilo, hrvatska trgovačka flota lani je ponovo bila u padu. Prema zadnjim podacima Hrvatske udruge brodara »Mare Nostrum«, u kojoj su okupljeni najvažniji domaći brodari u međunarodnoj pomorskoj plovidbi, koncem 2015. godine nacionalna flota, koju je činilo 138 brodova, smanjila je svoju tonažu s blizu 2,9 milijuna dwt, s koliko je raspolagala 2013. i 2014. godine, na 2,74 milijuna tona ukupne nosivosti. 

Planirane akvizicije

U Tankerskoj plovidbi, čiju matičnu flotu čini četiri tankera i sedam bulkova, očekuju da bi kod podvlačenja završne crte za prošlu godinu ipak mogli ostvariti »laganu dobit«, kako je to naveo njihov čelni čovjek Mario Pavić. No, Zadrani su napravili iskorak i izdvojili biznis prijevoza naftnih derivata u tvrtku-kćer, Tankersku Next Generation, kojoj je 2015. bila prva godina poslovanja. I to prilično uspješna, ako je suditi prema prvim burzovnim izvješćima koja iskazuju ukupne prihode TNG-a od 136 milijuna kuna i neto dobit od 34,5 milijuna kuna. Novcem prikupljenim kroz dva uspješno provedna IPO-a, Zadrani su sebi osigurali kapitalnu bazu za planirane akvizicije brodova. Lani su iz  južnokorejskih brodogradilišta  preuzeli ukupno četiri produkt tankera ekodizajna, svaki 50.000 tona nosivosti, kojima je kapacitet TNG flote povećan na ukupno 300.000 dwt.

Unatoč velikim problemima zbog sloma tržišta, Atlantska plovidba je povećala flotu te nastavlja ploviti s nikad većom tonažom pod svojom kontrolom.  Slijedom ranije potpisanih ugovora, iz kineskog brodogradilišta Qingshan lani su preuzeli »Dubravu«, a početkom ove godine i drugi brod,  »Revelin«. Prvi rezultati poslovanja Atlantske u 2015. godini iskazuju gubitak u sektoru pomorstva u iznosu od 239 milijuna. 

Prezasićeno tržište

– Većina tržišnih sudionika očekivala je kako će, nakon sedam godina krize, lani krenuti dugo očekivani oporavak tržišta rasutih tereta. Realnost je, nažalost, bila sasvim drugačija.  Još uvijek relativno velik broj brodova u kombinaciji s usporavanjem kineskoga gospodarstva doveli su do iznimno teških okolnosti tržišta rasutih tereta. Uvoz željezne rude u Kinu pao je za jedan posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je uvoz ugljena pao za čak 28 posto u odnosu na 2014. godinu. Ni kod kineskog izvoza brojke nisu puno bolje, objašnjava između ostalog predsjednik Uprave Atlantske plovidbe Pero Kulaš. Na očekivane poteškoće u poslovanju, izražene kroz drastično smanjenje vozarina, u Atlantskoj su odgovorili još većom štednjom i racionalizacijom poslovanja.

– S obzirom na prezasićenost tržišta brodskim prostorom i usporavanje kineskoga gospodarstva, za očekivati je da će negativni tonovi prevladavati i tijekom cijele ove godine. Teška vremena zahtijevat će i još veće mjere štednje i teške odluke – nimalo optimistično zaključio je Kulaš, ujedno i predsjednik Skupštine »Mare Nostruma«. 

U Uljanik plovidbi lani su prodali dva najstarija broda za rasuti teret, pa danas raspolažu s ukupno sedam brodova, od kojih četiri tankera za prijevoz naftnih produkata, ulja i kemikalija, ukupne nosivosti oko 200.000 dwt. 

Povećani rashodi

– Prošla je godina donijela očekivani oporavak na tržištu tankerskog prijevoza s vozarinama koje su krajem godine dosegle petogodišnje maksimume. Očekujemo zadržavanje stabilnog tržišta i relativno visokih vozarina u ovom segmentu i tijekom ove godine, istaknuo je čelni čovjek pulske brodarske kuće Dragutin Pavletić. Međutim, daljnje produbljivanje krize u dry cargo sektoru imalo je izuzetno negativan utjecaj i na poslovanje pulskog brodara.

Zbog izvršenog usklađenja vrijednosti brodova i povećanog rashoda s osnova otpisa neamortizirane vrijednosti vezane uz prodaju ova dva broda, kao i visokih financijskih obveza,  Uljanik plovidba lani je, prema nerevidiranom izvješću, ostvarila  konsolidirani gubitak od čak 474 milijuna kuna. 

Ipak, Pavletić navodi kako je Uljanik plovidba lani, zahvaljujući upravo diverzifikaciji svoje flote,  poslovala uredno te da je zadržan kontinuitet visoke efikasnosti korištenja flote, ali i uz bitno povećanih aktivnosti i prihoda iz pružanja manadžment usluga za treće korisnike. Vjeruje da će takav nivo poslovanja zadržati i u ovoj godini.

– Postupkom refinanciranja kreditnog duga brodova okončanim krajem 2015. godine stvoreni su uvjeti za dugoročno uredno poslovanje, čak i u ovim trenucima duboke krize u sektoru pomorskog prijevoza rasutih tereta. Napominjem da smo lani ukupno otplatili preko 44 milijuna dolara glavnice kreditnog duga – zaključuje Pavletić.