EPPO vodi ukupno 1.927 aktivnih istraga pod sumnjama na štetu za proračun EU-a / Foto HORST GALUSCHKA/DPA
Među 47 istraga koje je pokrenuo Ured europskog javnog tužitelja, oko 29 milijuna eura odnosi se na poreznu prevaru, a u tijeku je sedam sudskih postupaka, kažu podaci godišnjeg izvješća središnjeg Ureda europskog javnog tužitelja u Luksemburgu za 2023. godinu
povezane vijesti
- Nabavio veću količinu krivotvorenih novčanica od 200 eura s ciljem da iste stavi u optjecaj kao prave
- Obvezao se nabaviti i isporučiti tzv. turistički vlakić tvrtki u Gorskom kotaru. Uzeo si iznos veći od 32.500 eura
- Lažno mu prezentirao moguću zaradu te ga naveo da na mobitel instalira razne aplikacije i dostavi mu šifre
Najveći broj prijava građana Europe o krađi novca iz EU fondova lani je došlo iz Hrvatske, ukupno 433, što je najviši udio ne samo među 22 članice Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO), nego i u odnosu na ostale zemlje EU-a koje još nemaju delegirane tužitelje ili uopće nisu članice Unije, a poslale su podneske o malverzacijama. EPPO trenutno vodi u Hrvatskoj 47 istraga muljaža s europskim novcem čija se šteta procjenjuje na vrtoglavih 277,9 milijuna eura. Samo lani europski tužitelji u RH pokrenuli su 36 istraga u slučajevima »teških« 69 milijuna eura. Podaci su to iz jučer objavljenog Godišnjeg izvještaja središnjeg Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) u Luksemburgu za 2023. godinu koji trenutno vodi ukupno 1.927 aktivnih istraga pod sumnjama na štetu za proračun Europske unije u visini od čak 19,2 milijarde eura.
Vrste malverzacija
Prema detaljima izvještaja u Hrvatskoj je u tijeku sedam sudskih postupaka što ih je pokrenuo EPPO. U devet slučajeva optuženo je ukupno 18 osoba. Četiri slučaja EPPO predao je domaćim pravosudnim tijelima. Među 47 istraga koje je pokrenuo Ured europskog javnog tužitelja u Zagrebu i procijenjenu štetu od gotovo 278 milijuna eura, oko 29 milijuna eura odnosi se na poreznu prevaru. Trenutno se vode tri istrage koje imaju prekograničnu dimenziju u suradnji s ostalim državama. Objedinjeno na razini svih članica EPPO-a čak 59 posto aktivnih istraga odnosi se na velike prekogranične prevare s PDV-om. Istražni postupci u Hrvatskoj najviše se odnose na zloupotrebe programa regionalnog razvoja, ukupno 25, dok je 13 pokrenuto zbog moguće štete poljoprivrednom fondu. Po tipologiji malverzacija najveći udio odnosi se na prevare s trošenjem novca iz europskog proračuna u dodjeli poslova bez provedenih javnih nadmetanja, u 28 posto slučajeva. Slijede prevare u slučajevima kad je proveden javni natječaj (23 posto). Korupcija i primanje mita tiču se 15,85 posto aktivnih slučajeva, dok su istrage prevare s PDV-m s udjelom od 1,2 posto.
Povjerenje građana u EPPO ili viši udio krađa
Zapaženi trend ogromnog broja prijava bezakonja koji dolazi iz Hrvatske može se promatrati dvojako, kroz visoko povjerenje hrvatskih građana u EPPO u odnosu na dnevno-političku percepciju vladajuće politike ili kao viši udio suspektnih slučajeva krađa EU fondova u odnosu na ostale zemlje Europe. Primjerice, u Belgiji je tako evidentirana 221 prijava malverzacije s EU fondovima, u Njemačkoj 199, u Bugarskoj 179, te u Rumunjskoj 156. Ukupno 132 prijave stigle su i iz zemalja u kojima EPPO ne djeluje, te 279 iz država koje nisu članice EU-a. Središnji ured EPPO-a tijekom protekle godine zaprimio je 2.194 prijave građana, no njih 1.770 odbačeno je jer EPPO nad njima nije imao nadležnost. Još 300 prijava podnijeto je nacionalnim EPPO-vim uredima, ali su i te ocijenjene neutemeljenima, odnosno nisu se odnosile na kaznena djela iz nadležnosti europskog tužiteljstva. |
Zapljena imovine
Ukupno EPPO odredio je zamrzavanje 1,53 milijarde eura stečenih nezakonitim rabotama, dok su lokalna tijela odobrila zamrzavanje 1,51 milijarde eura. U Hrvatskoj je lani ovdašnjim kriminalcima zamrznuto 1,6 milijune eura. Hrvatska se i nalazi među 19 zemalja u kojima je tijekom prošle godine EPPO oduzimao nezakonito stečenu imovinu. Zapljene su izvršene i u Austriji, Belgiji, Češkoj, Estoniji, Finskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Italiji, Litvi, Latviji, Luksemburgu, Malti, Nizozemskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Slovačkoj i Španjolskoj, sveukupno u 475 slučajeva.
Razmjeri prevara koje utječu na financijske interese EU-a, mogu se objasniti samo velikom upletenošću ozbiljnih organiziranih kriminalnih skupina, upozorila je glavna europska tužiteljica Laura Kövesi.
– U našim istragama vidimo ozbiljne skupine organiziranog kriminala koje, novcem stečenim iz svojih drugih kriminalnih aktivnosti, financiraju operacije prevara s PDV-om, iste specijalizirane igrače koji peru novac od poreznih prevara – dodala je Kövesi.
