Novi zakon o plaćama u javnom sektoru, prema Akcijskom planu kojeg priprema Vlada, u Sabor bi trebao biti upućen u prosincu ove godine. S obzirom na slijed radnji koje se u kreiranju politike plaća kane provesti, točno je da Vlada neće smanjivati plaće u javnom sektoru. Naime, zakonski prijedlog u saborske klupe mogao bi stići već kada one budu ispražnjene, odnosno aktualni saborski saziv bude raspušten uoči parlamentarnih izbora. Tako da će sređivanje sustava plaća u javnom sektoru dočekati buduću vlast.

Hoće li ona nastaviti raditi na zakonu kojeg će naslijediti ili će ga zaboraviti prerano je govoriti. U aktualnoj Vladi su svjesni da Akcijski plan za uspostavu sustava plaća nije nešto što se može provesti u nekoliko mjeseci, odnosno riječ je o reformi koja će trajati i više od godinu dana. Naravno, nadaju se i da će oni biti ti koji će uvesti jasna mjerila plaćanja u državnim i javnim službama.

Razgovori na jesen

Razgovori o politici plaća s konkretnijim prijedlozima otvorit će se s jeseni, kada će političke stranke već dobrano raditi na predizbornoj promidžbi. S te pozicije su jasne poruke da novi Zakon o plaćama neće dovesti do smanjivanja plaća u sustavu. Međutim, to nije realno očekivati jer onda se ne bi išlo u zakonodavne izmjene. Sustav centralnog obračuna plaća (COP) pokazao je kako zaposleni u agencijama imaju tridesetak posto viša primanja od zaposlenih na istim radnim mjestima u javnim službama ili državnoj upravi. Ako se želi uvesti reda, onda je jasno da će dijelu zaposlenih u javnom sektoru plaće padati. COP je, primjerice, ukazao i na velike razlike u sustavu zdravstva pa, kako će i sami sindikati priznati, za isti posao u različitim bolnicama radnik ima različitu plaću. Primjerice, ne zbog toga što jedan radnik ima više godina staža od drugog, već zbog razlike u koeficijentima i dodacima na plaću.

– Korekcija plaća u sustavu mora biti, navodi Spomenka Avberšek, predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva navodeći primjer iz COP-a prema kojem pravnik zaposlen u sustavu zdravstva u Zagrebu ima 20 do 30 posto višu plaću od pravnika koji radi u Bjelovaru bez obzira što rade isti posao.  I u drugim su sindikatima svjesni da priča o tome da neće biti rezanja plaća ne stoji. »Neki moraju izgubiti, a hoće li netko dobiti na plaći to ne znamo«, kazao nam je jedan od sugovornika.

Sustav ocjenjivanja

Ono oko čega će se sindikati i vlada najviše sukobljavati kada se krene u razgovore o novom zakonu o plaćama mogao bi biti sustav ocjenjivanja, odnosno napredovanja na poslu koje može ovisiti i o odnosu poslodavca prema nekom radniku.

– Moramo pronaći zaštitne mehanizme kako bi se doista vrednovao rad i kvaliteta, jer u protivnom možeš krepat’ na poslu, ali ako se poslodavcu ne sviđaš nećeš napredovati, veli Spomenka Avberšek.

Iz Sindikata državnih i lokalnih službenika, pak, poručuju kako je svima jasno da sustav javne uprave neće proizvoditi »tonu odlikaša« pa će u horizontalnom i veritkalnom kretanju moći uživati samo malobrojni.

– Naravno, takvi su pojedinci vrijedni za svaki sustav, ali kvaliteta rada javne uprave ovisi o tihoj većini koja bi trebala pružati standardizirani i pouzdani servis, navodi Siniša Kuhar, glavni tajnik službeničkog sindikata. Ističe, kako ne bi bilo dobro da pouzdana većina stagnira »kako bi se malo iznadprosječnih, a možda i samo podobnih, pojedinaca moglo bolje platiti«. U službeničkom sindikatu se pitaju i kako je uopće došlo do potrebe da se plaće u niveliraju po načelu »jednaka plaća za jednaki rad«.

– Što je to uopće jednaki rad u javnoj upravi? Može li se govoriti o jednakim plaćama u specifičnim djelatnostima pa bi se sve moglo svesti na jednake plaće tajnica, računovođa i čistačica – ističe Kuhar.

Otvaranje razgovora o politici plaća u javnom sektoru za Branimira Mihalinca, predsjednika Nezavisnog sindikata srednjih škola »predstava je za Europsku komisiju« kako bi joj se moglo reći da se reforme provode. Ako će se Zakon o plaćama i pojaviti to će biti »zadnjeg dana mandata«, smatra Mihalinec koji priču o planu uspostave sustava plaća ne smatra ozbiljnom. Europska komisija među reformama koje od Hrvatske traži navodi i onu vezanu uz politiku plaća i usklađivanje plaća s produktivnošću.