RIJEKA – Hrvatska je jučer zabilježila zastrašujući broj od čak 92 smrti oboljelih od COVID-19. Hrvatska je tako od početka pandemije zabilježila 2.870 smrti prouzrokovanih koronavirusom te je realno za očekivati da će do kraja tjedna ukupan broj žrtava COVID-a dosegnuti 3.000. Prosječna dob jučer preminulih je 76,8 godina, a najmlađa žrtva imala je 47 godina i malignu bolest. Osmero preminulih imalo je jednu popratnu bolest dok je ostatak preminulih imao višestruke komorbiditete.

Ministar zdravstva Vili Beroš jučer je potvrdio da je riječ o izrazito visokom dnevnom broju umrlih od posljedica koronavirusa objašnjavajući to kao posljedicu velikih dnevnih brojeva novozaraženih unatrag dva do tri tjedna. Izjavio je kako je u Kliničkoj bolnici Dubrava, u kojoj su jučer od bolesti COVID-19 preminula 24 pacijenta, smrtnost bolesnika na respiratoru 68 posto te da je od ukupno 92 danas preminula na respiratoru, njih 65 imalo tri ili više kroničnih bolesti.

Svi komorbiditeti

– Nažalost, umrla su 92 naša sugrađana, i to je broj koji je doista velik. U KB-u Dubrava preminula su 24 bolesnika. Međutim, 65 preminulih na respiratoru imali su tri ili više kroničnih bolesti u svojoj anamnezi, rekao je Beroš dodajući zabrinjavajući podatak kako je stopa smrtnosti bolesnika koji su bili na respiratoru, a koji prije nisu imali bolesti u svojoj anamnezi 16 posto.

Beroš vjeruje da će se smanjivanjem dnevnih brojeva smanjiti i broj umrlih, a s obzirom na to da je jučer zabilježen nešto manji broj novih slučajeva zaraze u odnosu na protekle tjedne, njih 3.327 ministar očekuje da bi se ovo blago smanjenje trebalo preslikati na broj umrlih za oko tri tjedna.

Ravnateljica Klinike za zarazne bolesti »Fran Mihaljević« Alemka Markotić dotaknula se rizičnih čimbenika za razvoj teških oblika bolesti COVID-19. Osim starije dobi, malignih bolesti, kroničnih bubrežnih bolesti, srčanih bolesti i imunokompromitiranih osoba, rizik postoji za osobe na kemoterapiji, pušače, trudnice, plućne bolesnike, osobe s prekomjernom tjelesnom težinom te oboljele od dijabetesa i povišenog krvnog tlaka. Posebno se osvrnula na prekomjernu tjelesnu težinu i rizik od teških oblika COVID-a.

Pretili u opasnosti

– Prekomjerna tjelesna težina kod nas i u svijetu pokazala se kao rizičan faktor, pogotovo ako je indeks tjelesne mase iznad 30. Samim njegovim povećanjem raste i postotak opasnosti da će se razviti teški oblik bolesti i to se kreće od 30 do 50 posto rizika s prekomjernom tjelesnom težinom. Zna se da je kod osoba s prekomjernom težinom poremećen znatan niz elementa.

Virus oštećuje krvne žile, a osobe s prekomjernom tjelesnom sklonije su zgrušavanju krvi, sve više viđamo bolesnike s trombozom i plućnim embolijama. Zbog prekomjerene težine na razini njihova imunološkog sustava postoji tiha razina kronične upale koji također mogu djelovati nepovoljno na razvoj bolesti, objasnila je Markotić.

Na Stožeru je bilo riječi i o očekivanom cjepivu protiv koronavirusa pa je Capak ponovio kako se još pouzdano ne zna kada će cjepivo biti