Dio tih birača vjerojatno je evidentiran na adresama koje kao kućni broj imaju »bb« ili »0« jer mnoga mala mjesta nisu obavila numeraciju. Primjenom Registra popis birača mogao bi biti sveden na 3,5 milijuna
ZAGREB Do kraja godine Registar birača u Hrvatskoj mogao bi biti smanjen za još oko 250.000 ljudi. Naime, toliko birača nema ispravno navedenu adresu, odnosno njihova adresa nije navedena u Registru prostornih jedinica Državne geodetske uprave.
Prema Zakonu o prebivalištu svim osobama kojima adresa prebivališta nije u Registru prostornih jedinica u roku od godinu dana nakon stupanja tog Zakona na snagu (to je 29. prosinca ove godine) bit će odjavljeno prebivalište.
Tim činom ti će ljudi u Registru birača biti zavedeni kao državljani bez prebivališta u Republici Hrvatskoj, a takvi državljani moraju se, prema Zakonu o registru birača aktivno registrirati prije svakih izbora.
Grad Zagreb 99,689 posto
Međimurska županija 99,118 posto
Koprivničko-križevačka 97,932 posto
Krapinsko-zagorska 97,100 posto
Primorsko-goranska 97,073 posto
Zadarska županija 74,649 posto
Šibensko-kninska 80,601 posto
Splitsko-dalmatinska 81,318 posto
Ličko-senjska županija 86,920 posto
Dubrovačko-neretvanska 89,839 posto
Realnija mjera
Prema podatcima ministra uprave Arsena Bauka nešto manje od sedam posto birača, njih oko četvrt milijuna, ima adresu koja nije evidentirana u Registru prostornih jedinica. To ne znači da je riječ isključivo o fiktivnim biračima, niti mrtvim dušama na biračkim popisima.
Dio tih birača vjerojatno je još uvijek evidentiran na adresama koje kao kućni broj imaju »bb« ili »0« jer naprosto mnoga mala mjesta nisu obavila numeraciju kuća u naseljima, pa je cijelo selo prijavljeno na jednoj ili dvije adrese.
U dijelu naselja i manjih općina ta je numeracija obavljena, sve su kuće dobile precizne kućne brojeve, odnosno adrese, ali to ne znači da su birači koji na tim adresama žive nakon toga korigirali svoj status, primjerice promjenom osobne iskaznice čime se dobiva i točna adresa u evidenciji prebivališta, posljedično i u popisu birača.
No, dio od tih četvrt milijuna birača sigurno više ne prebiva u mjestima u kojima su prijavljeni te će tom metodom popis birača biti sveden na realniju mjeru. Zakonom o registru birača koji je stupio na snagu 29. prosinca prošle godine privremeno je iz popisa birača maknuto oko 750.000 birača.
Stopostotna točnost adresa zabilježena je u samo devet gradova i općina.
U Primorsko-goranskoj županiji to su Klana, Jelenje, Bakar i Viškovo; u Sisačko-moslavačkoj Jasenovac, Velika Ludina, Lipovljani i Novska, a u Međimurskoj Sveta Marija.
Listu općina i gradova s najmanjim postotkom točnih adresa predvodi općina Galovac sa samo 10,4 posto točnih adresa.
Slijede Civljane s 11,2, Biskupija s 16,2 i Ervenik s 18,3 posto.
Među prvih deset po netočnosti pet je jedinica lokalne samouprave iz Zadarske županije, četiri iz Šibensko-kninske, a jedna iz Splitsko-dalmatinske.
Južnije – tužnije
Riječ je o nešto više od 410.000 birača koji su registrirani u dijaspori i koji se, ako žele na izbore, moraju aktivno registrirati, te oko 340.000 birača koji nemaju valjanu osobnu iskaznicu.
Time je broj birača privremeno sveden na brojku od 3.750.000 birača, a primjenom Registra prostornih jedinica kao pomoćnim sredstvom za sređivanje popisa birača mogao bi biti sveden na oko 3,5 milijuna.
Podatci koje je ministar Bauk objavio o točnosti adresa, a prema Registru prostornih jedinica, otkrivaju da su podatci najslabije sređeni u dalmatinskim županijama. U Zadarskoj je stanje daleko najlošije i tamo 74,6 posto birača ima točno navedenu adresu.
Prema jugu postotak raste i u Dubrovačko-neretvanskoj iznosi 89,8 posto. Mimo tih pet županija točnost nigdje nije manja od 92 posto. Najveća je u Gradu Zagrebu (99,7 posto), Međimurskoj (99,1 posto), a u Primorsko-goranskoj županiji ta je točnost 97,1 posto.
