Dolaskom izbjeglica s Bliskog istoka i istoka i u Hrvatsku, izbjeglice i azilanti postaju i te kako važni dio predizborne kampanje u Hrvatskoj. Drama ljudi koji prije svega bježe od rata tek je počela i vrlo lako je procijeniti da će biti još mnogo, mnogo izazova za sadašnju vlast do parlamentarnih izbora.

Stranke i političari referiraju se uglavnom na Vladu, kritiziraju i daju savjete, ali zapravo niti jedna stranka nema niti jasnije obrise stranačke politike prema ovoj prijelomnoj izbjegličkoj krizi, prema politici azila, pa niti prema velikoj demografskoj krizi u Hrvatskoj, koja u budućnosti može biti čak na određeni način kompenzirana s kvalitetnom politikom prema izbjeglicama. Poslije dramatičnog ulaska izbjeglica preko Tovarnika, stranke će biti primorane ozbiljno osmisliti politiku prema izbjeglicama u Hrvatskoj pa i u Europi.

Trenutačno je petnaestak ratnih konflikata u svijetu i oko 60 milijuna raseljenih osoba. Od toga su dvije trećine prognanici unutar vlastitih zemalja, a 19 milijuna je iseljenika u svijetu.

Inače, sve dosad, iz godine u godinu padao je interes stranaca za azil u Hrvatskoj. Ministarstvo unutarnjih poslova RH objavilo je podatke da je u prvih sedam mjeseci 2015. evidentiran 1.151 nezakonit prelazak državne granice a to je za 48 posto manje nego u istom razdoblju 2014. I stalno se smanjivao broj tražitelja azila, jer u 2013. bilo ih je 1089, 2014. godine 454, a ove godine je dosad bilo zabilježeno 117 tražitelja azila.

Vidjet ćemo kako će se stvari dalje razvijati, ali je sada jasno da su desne stranke u Hrvatskoj protiv otvorenog, humanog prihvata azijskih i afričkih izbjeglica ne samo zbog velikog broja onih koji ulaze, nego će i stalno upozoravati na sigurnosni problem, isto tako i na slabo prihvatljivu socijalizaciju u hrvatsko društvo onih koji će ovdje ostati. I Milanović govori koliko je važna sigurnost, ali Hrvatska ostaje još uvijek otvorena i gostoljubiva za izbjeglice. Važna je bila Milanovićeva izjava da smo spremni prihvatiti te ljude, bez obzira na vjeru i na boju kože.

U četvrtak je Milanović kazao da je ono što se događa u Mađarskoj degutantno, da se to neće dogoditi u Hrvatskoj. »Nećemo podizati žice, ali i u Hrvatskoj ima onih koji bi najradije rekli da se podignu žice…Izbjeglicama ćemo dati piti, jesti i pustiti ih da idu. Da ih stavimo u žicu? To neki u Hrvatskoj samo što nisu rekli«, reagirao je Milanović.

O izbjegličkoj krizi HDZ se najprije izjasnio u priopćenju: »Promjena politike prihvata izbjeglica u EU prijeti znatno većim egzodusom migranata u Hrvatsku od kvota koje smo dobili prilikom pregovora. Veliki broj izbjeglica i njihovo zbrinjavanje prvorazredno je sigurnosno pitanje na koje hrvatska Vlada još uvijek ne daje nikakve konkretne odgovore. Točno je da koncept EU počiva na načelu solidarnosti, međutim jedno od prioriteta je i pitanje nacionalne sigurnosti.«

Dometi i resursi

Stara je već primjedba iz HDZ-a da je Vlada tek počela reagirati na izbjegličku krizu a da su planovi za nju i njeno rješavanje trebali već davno postojati. Zato Tomislav Karamarko, predsjednik HDZ-a, govori o tome da je Vlada obmanjivala floskulama o tom problemu.

Za njega problem ima tri dimenzije – humanitarni, sigurnosni i socijalni. Kaže, pričaju u Vladi o ‘nekakvoj socijalizaciji nekih ljudi’. »Što to znači socijalizirati i što to znači dati im radna mjesta u situaciji kada veliki broj naših građana seli van zato što nema radno mjesto. Rekao bih da je to vrlo neozbiljan pristup«, komentira šef HDZ-a.

Predsjedništvo HDZ-a je u četvrtak navečer otvoreno zatražilo da se (privremeno) zatvori granica prema Srbiji i konsolidira situacija, nakon čega se može razmišljati o ponovnom otvaranju granice. Čini se da je u skladu s tim predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović pozvala i zapovjednika Glavnog stožera Oružanih snaga RH generala Dragu Lovrića kako bi vojska bila u pripravnosti.

Anto Đapić je za politiku kakvu zagovaraju Mađarska, Slovačka i Poljska i kaže da je za privremeni prihvat žena i djece ali ‘ne i mladića koji izgledaju kao da su upravo izišli iz teretane’. Pa je onda, nije poznato na osnovi čega, zaključio da ovaj val imigranata nije iz neposredno ugroženih područja, već iz logora, a ‘ovo što se događa je plan za jačanje ISIL-a na ovim prostorima.’

Recept Ruže Tomašić, predsjednice Konzervativne stranke, je otvoriti granice za točno određen broj ljudi, prednost imaju žene i djeca, i smjestiti ih u napuštene vojne objekte ili kampove sagrađene na državnom zemljištu, daleko od napučenih urbanih sredina, dok rat ne završi. Kontrolirani broj u kontroliranim uvjetima.

Glasnogovornik HNS-a Igor Kolman nam govori da je najvažnije shvatiti da su to ljudi koji su u teškoj nevolji i bježe od užasa rata. Drugo, moramo postupati kao država koja je do prije nekoliko godina bila suočena sa svim posljedicama rata, izbjeglica, nasilja, terora i zbog toga imamo još i tu dodatnu obavezu. Treće, moramo biti svjesni toga da smo relativno mala zemlja i moramo biti realni u vezi toga koji su nam dometi i resursi. Ali, one resurse koje imamo na raspolaganju, moramo racionalno, ljudski i dobronamjerno iskoristiti da bismo ljudima pomogli.

Pitamo Kolmana o rješenju na razini Europske unije putem kvota kojim bi izbjeglice bile relativno ravnopravno raspoređene. Kaže da bi raspodjela odgovornosti trebala bi biti ugrađena u temelje Europske unije i HNS zato to podržava. Kao osobni stav ističe da se EU ipak sporo suočava sa situacijom.

Hrvatska se mora pokazati kao ozbiljna, uređena država koja je u stanju nositi se s problemima. Potvrđuje se da imamo plan i da smo spremni, smatra Kolman.

Neinformirana javnost

Mirela Holy, predsjednica ORaH-a, nas podsjeća da je premijeru Milanoviću još u drugoj polovici kolovoza uputila otvoreno pismo u kojem je tražila od njega da predstavi javnosti plan za izbjeglice. Ako plan postoji zašto ga Vlada nije dostavila tijelima EU i tražila nepovratna europska sredstva za ovu svrhu kao što je učinila susjedna Slovenija?

Ona kaže da Vlada nema ni strateškog plana ni financijskog plana za ovu krizu i  nije informirala javnost o izbjegličkoj krizi. Mirela Holy smatra da mnogi u Hrvatskoj uopće ne znaju zašto ti ljudi sele, od koga bježe te što im je cilj. Da su ljudi bolje informirani, tada bi se dobrim dijelom kod građana izbjegla ksenofobija. Holy i njena stranka se zalaže za politiku otvorenih vrata i solidarnosti s izbjeglicama. No, izbjeglički je val iznimno veliki financijski i logistički izazov za svaku državu, pogotovo Hrvatsku koja je u teškoj ekonomskoj situaciji.

Istarski demokratski sabor poslao nam je priopćenje u kojem kaže da unatoč tome što se brojni izbjeglice već nalaze na našim graničnim prijelazima, nitko nije obaviješten od strane mjerodavnih tijela oko potrebe za smještajem izbjeglica. Smatraju da resorne institucije moraju adekvatno riješiti taj problem i pravovremeno reći kako im jedinice lokalne samouprave mogu pomoći. Ističu da je Pula jedan je od prvih gradova u Hrvatskoj koji je putem Crvenog križa uplatio financijsku pomoć za skrb o izbjeglicama.

»Trebamo pokazati ljudskost i veliku solidarnost«, napominju iz Ureda za odnose s javnošću IDS-a. Ali kažu i naglašavaju da privremeni smještaj u bivšim vojnim objektima nije dobro rješenje. »Naime, zbog nebrige države kao vlasnika vojnih objekata, oni su sada u derutnom stanju i nisu prikladni za smještaj nikoga, a kamoli ljudi«, piše IDS.

Josip Kregar, potpredsjednik stranke Naprijed Hrvatska, nam kaže su još prije tri tjedna upozorili na predstojeću krizu. »Napomenuli smo da će se raditi o tisućama ljudi koji će doći. Predlagali smo da nam Vlada hitno obznani plan, da se usuglase politike s drugim europskim zemljama, osobito sa susjedima. Izbjeglice će naći svoj put i južnije od Tovarnika«, kaže on.

Naprijed Hrvatska će podržati stavove Vlade koji se temelje na humanom tretmanu izbjeglica. Treba postići opći nacionalni konsenzus i podržati Vladu u naporima da osigura humani smještaj tim ljudima, te da se izbjeglice raspodijele u one zemlje u koje one žele ići. No, on se boji da će sve glasniji biti oni koji su protiv prihvata izbjeglica, naći će se možda neki ‘terorista’, pričat će se o nedostatku higijene, o tome da nemaju razvijen osjećaj morala ili su druge vjere. A time se hrani ksenofobija. Prema izbjeglicama treba postupati onako kako bi mi željeli da se postupa prema nama, kaže Kregar.

 Jedini ljudski način – lišen politike a što je u ovo vrijeme predizborne kampanje jako, jako teško – je da se ljudima pomogne. Pritom je naravno nemoguće da Hrvatska primi desetke tisuća izbjeglica a da nema daljnjeg propusta izbjeglica prema zapadu, da susjedi zatvore svoje granice. Vlada zasad uspijeva balansirati između te dvije maksime, i humane i državničke. A bilo ovako ili onako, sve je izglednije da će izbjeglički valovi s juga riješiti pitanje izbornog pobjednika u Hrvatskoj.