U katalogu investicija je 14 tvrtki, a potencijalnim kupcima bit će već u rujnu ponuđeni Kupari u Župi Dubrovačkoj, za koje su zainteresirani turski Rixos, neimenovani investitor iz Azerbajdžana i Karisma Hotels Adriatic
RIJEKA Živa privatizacijska jesen očekuje se narednih mjeseci što se tiče privatizacije turističkih tvrtki u većinskom državnom vlasništvu. Naime, u portfelju države nalaze se većinom posrnule turističke tvrtke koje se godinama pokušavaju prodati, međutim, na natječaje se uglavnom nitko nije javljao.
S druge strane, privatizaciju su kočili i neriješeni imovinsko-pravni problemi tako da su na nekim od najljepših lokacija uz more nastala prava rugla od nekada funkcionalnih hotela i turističkih naselja.
Tu je i takozvana neperspektivna vojna imovina koju se planira privatizirati i staviti u funkciju turizma. U katalogu investicija, koje je lani, u mandatu bivšeg ministra Veljka Ostojića, sastavilo Ministarstvo turizma definirano je 14 trgovačkih društava u kojima država ima većinski vlasnički paket i koja su raspoloživa za privatizaciju i čiji je raspoloživi državni portfelj vrijedan oko milijarde i 200 milijuna kuna.
Agrokor je već jedan od suvlasnika hrvatskog touroperatora Adriatica.neta u čijem je sastavu, primjerice, dubrovački Atlas. Osim toga, Karisma Hotels Adriatic krajem proljeća su ušli u prvu akviziciju kupivši Hotele Koločep, poznatije kao Otok znanja u sklopu Elafitskih otoka. Karisma je Hotele Koločep kupila putem javne dražbe održane na Trgovačkom sudu u Dubrovniku za 36,4 milijuna kuna. Planira uložiti dodatnih 9 milijuna eura u obnovu, menadžment i promociju Hotela Koločep u idućih godinu dana. Novonazvani Kalamota island resort širi se za za 70 smještajnih jedinica, kategorizira na 4 zvjezdice i poslovat će po konceptu Couples Only, odnosno bit će rezerviran samo za odrasle.
Kupari prvi
Za čak 11 njih pokrenuta je predstečajna nagodba – ZRC Lipik, Bizovačke toplice, HTP Korčula, Hoteli Podgora, Hoteli Živogošće, Hotel Medena, Vranjica Belvedere, Hoteli Plat, Dalma, HOC Bjelolasica i HTP Orebić.
Val privatizacije kreće u Dalmaciji u kojoj se nalazi većina neprivatiziranih turističkih tvrtki. Na bubanj prvi idu Kupari, turistički kompleks u Župi Dubrovačkoj za koji će se natječaj najvjerojatnije raspisati u rujnu.
U Ministarstvu turizma naveli su kako je tekst natječaja u završnoj fazi, ali objavi moraju prethoditi odluke nadležnih tijela o predloženim načinima raspolaganja državnom imovinom, što će zahtijevati još neko vrijeme.
– Očekujemo da će natječaj biti raspisan u rujnu te da ćemo do kraja godine izabrati investitora, kazali su u nadležnom ministarstvu. Kao zanteresirani investitori se navode turski Rixos, koji već ima objekte u Dubrovniku, neimenovani investitor iz Azerbajdžana, te Karisma Hotels Adriatic, tvrtka čiji su osnivači Agrokor Ivice Todorića, potom jedan od najvećih europskih touroperatora TUI te meksička tvrtka za hotelski menadžment Karisma Resort International. Interes ulaganja Karisma Hotels Adriatic odnosi se na područje Hrvatske, Crne Gore i Slovenije.
Što se tiče privatizacije državnih tvrtki, u Ministarstvu turizma naveli su kako je sljedeće za rješavanje po pitanju vojne imovine Duilovo. Riječ je o nekadašnjem MORH-ovom turističkom naselju jugoistočno od Splita čiji je najznačajniji objekt hotel Zagreb s 250 ležajeva.
Također ističu kako se pregovara sa zainteresiranim investitorima za tvrtke koje su u predstečajnim nagodbama HTP Orebić, HTP Korčula, Medena i Živogošće te kako je rok koje je postavilo Ministarstvo financija – kraj listopada.
Imperial pozitivan
U ovom, prvom valu dakle nije jedina tvrtka s Kvarnera koju očekuje privatizacija, a to je Imperial Rab. Rapska je turistička tvrtka, uz Hotele Makarska, ustvari jedini svjetli primjer pozitivnog poslovanja među državnim turističkim tvrtkama.
Državni portfelj u Imperialu iznosi oko 52 posto, od čega Agencija za upravljanje državnom imovinom (AUDIO) ima 16,6 posto, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) 30,28 posto, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka 3,24 posto, a rezervacije iznose 2,27 posto temeljnog kapitala.
Mali dioničari drže 47,65 posto udjela, a plan je da se tvrtku privatizira po principu ESOP-a, odnosno radničkog dioničarstva.
