ZAGREB – Iz sata u sat mijenjaju se podaci o tome koliko je ljudi iz potresom oštećenih kuća i stanova na Baniji smješteno u kontejnere i mobilne kućice, koliko još tih mobilnih domova treba nabaviti, a vjerojatno nitko ne zna koliko se ljudi privremeno sklonilo u privatno darovane kamp-kućice koje nikako nisu adekvatan smještaj za hladno vrijeme.

Prema onome što je jučer rekao Ravnatelj civilne zaštite Damir Trut, u kontejnere je dosad smješteno 350 obitelji, procjena koliko ih još treba je okvirna od tisuću do tisuću i pol, a Trut procjenjuje da će zahtjeva za takav smještaj na kraju biti i više.

Koliko će se brzo ti ljudi smještati u kućice, ovisit će o brzini kojom pristižu donacije, brzini kojom će se one proizvoditi u domaćim tvrtkama koje su naručile Robne rezerve. Treba voditi računa i o tome, napomenuo je jučer i to Trut, da se dnevno uspije postaviti između 25 i 30 kontejnera jer je nužno pripremiti i teren na kojem će stajati ti objekti, posebice što će dio ljudi u njima dočekati obnovu svojih domova.
Vlada je, uz nabavu od predizvođača, jučer održala sastanak s predstavnicima hotelijera i turističkih udruženja kako bi država dodatno nabavila mobilne kućice i od njih.

No, nakon sastanka se o konkretnim brojkama za budućnost nije govorilo, tek je najavljeno da će Ministarstvo turizma i Ministarstvo gospodarstva razgovarati o nabavi tih kućica od turističkih tvrtki kako bi one što prije stigle u Sisačko-moslavačku županiju. Dosad su turističke tvrtke za područje Sisačko-moslavačke županije donirale 125 mobilnih kućica – površine su između 24 i 32 metra četvorna, opremljene su sanitarnim čvorom i kuhinjom, a velika većina je otpremljena na Baniju, otkrio je direktor Hrvatske udruge turizma (HUT) Veljko Ostojić, s posteljinom, ručnicima i priborom za jelo.

Donaciju od 50 kontejnera za privremeni smještaj najavila je jučer i Mađarska koja će tu donaciju osigurati s tvrtkom MOL, koja je i najveći vlasnik hrvatske Ine. U pratnji prva dva kontejnera stigao je jučer u Petrinju i ministar vanjskih poslova i vanjske trgovine Peter Szijjarto ističući kako »tih 50 kontejnera daje MOL, koji kao najveći ulagač u hrvatsko gospodarstvo osjeća dužnost i obvezu prema hrvatskim stanovnicima«, kazao je Szijjarto. Najavio je i da će njegova vlada sudjelovati u obnovi jedne crkve i škole.

Ujedinjeni narod

– Želim vam snagu i izdržljivost i još jednom vas uvjeravam da Mađari stoje uz vas, rekao je Szijjarto koji se u Petrinji sastao sa svojim kolegom, hrvatskim šefom diplomacije Goranom Grlićem Radmanom i šefom Stožera civilne zaštite zaduženog za uklanjanje posljedica potresa Tomom Medvedom.

Szijjarto je diplomatski odbio, na upit novinara, procijeniti kako se hrvatska vlada nosila s posljedicama potresa.

– Neka to prosude sami Hrvati. Nama je u Mađarskoj dosta onih koji smatraju da se bolje razumiju u nečiju unutarnju politiku nego oni sami. Nisam ovdje došao pametovati, nego pomoći, kazao je Szijjarto, očito aludirajući na česte kritike poteza mađarske vlade iz Europske unije.
Medved je pak kratko rekao da je potres ujedinio hrvatski narod, »ali i sve susjedne i partnerske zemlje, posebno članice Europske unije«.
Osim direktno iz proizvodnje, nabave od hotelskih kuća te donacija iz Mađarske, treba još stići i dodatnih 70 kontejnera iz Turske koji će na put krenuti u subotu, te deset iz Austrije.

No, jučerašnji dan je pokazao i da Petrinjci ne mogu računati na to da će se samo jednom seliti nakon što je njihov dom porušio potres. Tako je jučer 338 osoba koje su bile smještene u zgradi Vojarne u Petrinji, koja je služila između ostaloga kao prihvatni centar za stanovnike i štićenike domova za starije, moralo biti premješteno u drugi objekt unutar vojarne. U vojarni je bilo 116 štićenika doma za starije i nemoćne iz Petrinje i 222 domicilna stanovnika. Štićenici doma u Petrinji smješteni su u domove za starije u Ličko-senjskoj županiji i Gradu Zagrebu te u toplicama u Topuskom, a ostali stanovnici Petrinje u drugu zgradu unutar istog vojnog kompleksa. Iako zgrada u kojoj su boravili nije dobila crvenu naljepnicu i nema vidljivih oštećenja, statičari su procijenili da nije sigurna za boravak većeg broja ljudi.

Neuporabljivi objekti

I sam šef Stožera Tomo Medved je kazao da je status objekata u cijeloj županiji nakon ovotjednih potresa dodatno pogoršan, a da su do petka ujutro dobili 29.206 prijava za pregled oštećenih objekata te da su statičari već pregledali 11.800 objekata.

– Kada govorimo o statusu tih objekata, stanje nije dobro i sveukupno prema evidencijama svih službi 2.231 osoba ima poteškoća sa smještajem, jer su njihovi objekti neuporabljivi, otkrio je Medved. Stalno podrhtavanje tla stvara nova oštećenja, pa i poteškoće statičarima koji moraju iznova procjenjivati oštećenja.

Ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak koja je jučer također bila u Petrinji rekla je da ministarstvo priprema zahtjev prema Europskoj komisiji za sredstva iz Fonda solidarnosti, kakva su već odobrena za Zagreb i to u iznosu od 5,1 milijardu kuna.

– Nakon utvrđene procjene štete, ukupne izravne štete na kućama, objektima, javnoj i komunalnoj infrastrukturi, šaljemo zahtjev. Procjena štete mora biti veća od 2,3 milijarde kuna. Već sada možemo govoriti o više od 2000 obiteljskih kuća te značajnoj šteti na javnim zgradama. Šteta će biti zasigurno veća, rekla je ministrica.

Hrvatska će pomoć iz Fonda moći zatražiti ako je šteta dosegnula barem 0,6 posto BDP-a, što se na Baniji zasigurno dogodilo.

Mobilne kućice Euromodula spremne za pomoć Banovini

Među tvrtkama i proizvođačima modularnih objekata koje su iz Vlade kontaktirali za projekt osiguranja privremenog smještaja na potresom stradaloj Banovini je i riječki Euromodul. Potvrdio nam je to vlasnik i dugogodišnji član uprave ove tvrtke Mile Lulić, iskazujući spremnost da se, shodno svojim proizvodnim mogućnostima i kapacitetima, uključe u pomoć stradalima od potresa, ne samo kroz osiguranje privremenog smještaja već i kroz kasniju obnovu.

Lulić pojašnjava kako je primarni segment poslovanja Euromodula vezan uz modularnu gradnju i objekte s kojom nastupaju na inozemnim tržištima, dok je jedan manji dio pogona, u kojima upošljavaju 80-ak radnika, vezan i uz proizvodnju mobilnih kućica koje bi mogle poslužiti za privremeni smještaj stradalnika na Banovini. Lulić pritom ističe kako dodatno ograničenje predstavljaju i već preuzete obveze prema partnerima u inozemstvu, a njegova je procjena da bi u nekom kratkom roku prema Banovini mogli uputiti 15-ak privremenih stambenih kontejnera, a tijekom veljače i nešto veći broj.