Pandemija koronavirusa u potpunosti je potisnula vijesti o migrantima koji preko Hrvatske i dalje nastoje doći do država zapadne Europe. Da tisuće ljudi još uvijek nastoje pronaći bolji život u bogatijim i uređenijim državama, podsjeti tu i tamo pokoja vijest o stanju u kampovima u susjednoj Bosni i Hercegovini ili priopćenje MUP-a o uhićenjima ljudi koji su pokušali krijumčariti migrante.

Tako je i prijedlog Pravilnika o besplatnoj pravnoj pomoći u postupku povratka, što ga je na Vladinom portalu e-savjetovanje objavilo Ministarstvo unutarnjih poslova, podsjetio na to da država svakodnevno izda desetke rješenja stranim državljanima u kojima im nalaže povratak, odnosno napuštanje Hrvatske.

Prema podacima MUP-a, u prva četiri mjeseca ove godine doneseno je 3.486 rješenja o povratku za državljane trećih zemalja, što znači da je u prosjeku svaki dan doneseno 29 takvih rješenja. Lani su donesena ukupno 12.192 rješenja, a od 2015. godine bilo ih je 30.045.

Nezakoniti boravak

– Rješenjem u vezi s povratkom državljaninu treće zemlje nalaže se obveza napuštanja Europskog gospodarskog prostora te se u pravilu, kao najblaža mjera, određuje rok za dragovoljni odlazak u trajanju od 7 do 30 dana, sukladno Zakonu o strancima, napominju u svom odgovoru iz MUP-a.

Na pitanje iz kojih država dolaze stranci za koje je doneseno rješenje o povratku, iz MUP-a odgovaraju da je riječ o primjerice državljanima Afganistana, Pakistana, Albanije, Kosova, Turske i Iraka.

Državljani trećih zemalja za koje je doneseno rješenje u vezi s povratkom nemaju pravo na žalbu, ali mogu pokrenuti upravni spor. Za ljude u takvoj situaciji, ali i one za koje je pokrenut postupak donošenja rješenja jer je procijenjeno da nezakonito borave u Hrvatskoj, osigurava se besplatna pravna pomoć.

Pravilnik propisuje da besplatna pravna pomoć u tom slučaju obuhvaća davanje pravnog savjeta ili pomoć u sastavljanju tužbe i zastupanje pred upravnim sudom. Ta se pomoć financira iz državnog proračuna, a pružati je može odvjetnik ili pravnik iz udruge registrirane za obavljanje pravne pomoći.

Strane državljane o tome da imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć obavještava policijska uprava koja je nadležna za donošenje rješenja o njegovom povratu u matičnu državu ili u državu iz koje je ušao u Hrvatsku.

Ranjive osobe

No, neće svi strani državljani imati pravo na besplatnu pravnu pomoć u svakom slučaju.

U obavijesti koju je policija dužna podijeliti stranom državljaninu koji mora napustiti Hrvatsku stoji da se pravo na besplatno zastupanje na upravnom sudu može dobiti ako je riječ o osobi koja je rođena u Hrvatskoj, boravi u Hrvatskoj godinu dana, ima člana obitelji koji je hrvatski državljanin ili ima boravak u Hrvatskoj te ako pripada ranjivim skupinama.

– Ranjivim osobama smatraju se maloljetnici, osobe s invaliditetom, starije osobe, trudnice, članovi jednoroditeljskih obitelji s maloljetnom djecom, žrtve trgovanja ljudima, žrtve mučenja, silovanja ili drugog oblika psihičkog, fizičkog ili spolnog nasilja, kao što su žrtve sakaćenja ženskih spolnih organa, te osobe s duševnim smetnjama, navodi se u obavijesti.

Uz to, pravno zastupanje neće se odobriti osobama koje imaju dostatna novčana sredstva ili stvari veće vrijednosti. Kad su u pitanju novčana sredstva, navodi se da je to iznos koji odgovara prosječnoj neto plaći u Hrvatskoj, ili je riječ o pokretninama u toj vrijednosti.

Računat će se i kombinacija novca i vrijednosti pokretnih stvari. Uz to, bez besplatne pravne pomoći ostat će i stranci kojima prijeti izgon iz Hrvatske, ako su već ostvarili pravo na besplatno pravno zastupanje pred upravnim sudom u vezi drugog rješenja o povratku, te u postupku pred Visokim upravnim sudom.