Mrsić je istaknuo kako vjeruje da će zakon ubrzo pokazati svoje učinke, od kojih glavni vidi u poticanju sindikata da svojim radom privuku nove članove, ocijenivši da je 423.964 sindikalna člana, koliko ih je bilo evidentirano 2009., daleko premali broj
ZAGREB – Vjerujemo da će zakon potaknuti okrupnjavanje i osnaživanje sindikata te privlačenje novih članova, poručio je danas ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, predstavljajući u Hrvatskom saboru konačni prijedlog Zakona o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje.
Mrsić je istaknuo kako vjeruje da će zakon ubrzo pokazati svoje učinke, od kojih glavni vidi u poticanju sindikata da svojim radom privuku nove članove, ocijenivši da je 423.964 sindikalna člana, koliko ih je bilo evidentirano 2009., daleko premali broj.
»Vlada će sve napraviti da osnaži socijalni dijalog, da socijalno partnerstvo bude mehanizam čuvanja socijalnog mira, dogovaranja i pregovaranja gdje će i jedna i druga strana biti jednako vrijedne i krenuti s jednakih pregovaračkih pozicija«, kazao je ministar.
To se, naglasio je, upravo i događa u aktualnim kolektivnim pregovaranjima »gdje i jedna i druga strana pristupaju odgovorno, shvaćajući ekonomski trenutak zemlje da se u ovom trenutku moramo odreći nekih materijalnih prava da bi sačuvali radna mjesta i plaće«.
Prema predloženom zakonu, sindikatima koji se ne smatraju reprezentativnima te stoga nisu zastupljeni u tripartitnim tijelima ili nemaju pravo na sklapanje kolektivnih ugovora, nije uskraćeno pravo na obranu radničkih interesa svojih članova te na organiziranje vlastite administracije i formuliranje njihovih programa i aktivnosti.
Reprezentativnost će utvrđivati neovisno tijelo, odnosno povjerenstvo koje imenuje ministar na prijedlog socijalnih partnera.
Sindikati će imati pravo na sudsku zaštitu protiv odluke povjerenstva kojom im se ne priznaje status reprezentativnosti, pri čemu Upravni sud u roku od 30 dana treba odlučiti o žalbi sindikata.
Mrsić je naglasio kako se reprezentativnost za kolektivno pregovaranje neće utvrđivati sve dok je netko ne osporava – ako postoji jedan sindikat u tvrtki on je automatski reprezentativan i nema potrebe utvrđivati reprezentativnost, kao niti u situaciji kada je više sindikata, ali se uspiju dogovoriti oko pregovaračkih odbora.
Reprezentativnost će se utvrđivati samo kada se sindikati ne mogu sporazumijeti, što je, rekao je, nažalost čest slučaj u Hrvatskoj.
Reprezentativnim će se u tom smislu smatrati sindikat koji kod poslodavca ili na razini za koju se sklapa kolektivni ugovor ima najmanje 20 posto radnika-članova od ukupnog broja sindikalno organiziranih radnika zaposlenih kod poslodavca koji posluje na razini za koju se sklapa kolektivni ugovor.
Zakonski prijedlog prepoznaje i strukovne sindikate koje Vlada, kazao je ministar, želi uvesti u kolektivno pregovaranje, ali im i uvesti ograničenja pri sklapanju kolektivnih ugovora te im onemogućiti sklapanje strukovnih kolektivnih ugovora.
Strukovni će sindikati morati zadovoljiti tri kumulativna uvjeta – od ukupnog broja članova najmanje 75 posto ih moraju biti radnici iste struke i zanimanja, moraju biti izravno vezani s područjem za koje se pregovara, a u svom članstvu moraju imati najmanje 40 posto radnika iste struke i zanimanja od ukupnog broja radnika iste struke i zanimanja zaposlenih kod poslodavca.
Strukovnim sindikatima onemogućeno je da budu jedine stranke kolektivnog pregovaranja, odnosno kolektivni ugovor ne vrijedi ako ga uz strukovne sindikate ne potpiše barem jedan reprezentativni sindikat.
Zakon predviđa ograničenje u produljenoj primjeni kolektivnih ugovora, na način da se, istaknuo je Mrsić, rok od tri mjeseca smatra dovoljnim i primjerenim za provedbu postupka pregovaranja i zaključenja novog kolektivnog ugovora.
Mrsić je sa saborske govornice odbacio tvrdnje da je u Hrvatskoj u produljenoj primjeni samo jedan kolektivni ugovor, iznijevši podatke po kojima se sada produljeno primjenjuju 44 kolektivna ugovora koji se odnose na 60 poduzeća, 12 djelatnosti, a obuhvaćaju preko 40.000 radnika.
Najavio je skoru izmjenu Pravilnika o evidenciji kolektivnih ugovora, koja će, ustvrdio je, omogućiti evidenciju svih kolektivnih ugovora na jednom mjestu.
Oporba protiv zakona
Saborska oporba usprotivila se danas donošenju Zakona o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje, ocijenivši ga udarom i ucjenom prema sindikatima te potvrdom neoliberalnog, dakle antisocijalnog pristupa Vlade.
Đuro Popijač (HDZ) rekao je kako Vlada tim zakonom dodatno slabi i razjedinjuje sindikalnu scenu, čemu svjedočimo, kazao je, i u aktualnim pregovorima sa sindikatima javnim službi.»Iz aviona se vidi da je Vlada sve učinila da podijeli sindikalnu scenu i u takvim okolnostima vodi ove pregovore s tipičnom ucjenom da će, ako se ne dogovori sa sindikatima, raskinuti temeljni kolektivni ugovor«, rekao je Popijač. Vladu je prozvao da marginalizira socijalni dijalog, da svoju politiku provodi metodom pritiska i ucjene te da je rezultat toga recesija i pad gospodarstva, rast nezaposlenosti i loša poduzetnička klima. Pitanje ograničenja produljene primjene kolektivnih ugovora koji su raskinuti ili istekli, naglasio je Popijač, moglo se i trebalo riješiti još 2010. godine, da tadašnja oporba, a današnja vlast, nije zbog politikantstva tome pružala otpor »obmanjujući javnost da time rušimo sindikalna prava«.
Na njegove je tvrdnje reagirao ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, ističući kako je HDZ 2010. godine imao izrađene izmjene Zakona o radu (ZOR), da ga je Popijač kao ministar gospodarstva imao na stolu, ali da Vlada tada nije imala političke volje donijeti ga pa je »ostao negdje u bespućima Ministarstva gospodarstva«. Naglasio je kako je 80 posto zakonskog teksta dogovoreno sa sindikatima, a da je u ostalih 20 posto, u kojih spada i reprezentativnost sindikata, Vlada morala presuditi i odlučiti se za svoj koncept, jer se oko toga nisu dogovorile ni same sindikalne središnjice.Za neke od njih, rekao je Mrsić, dovoljno je 20 posto članstva da bi sindikat dobio reprezentativni status, a za neke je to 10 posto, dok ovi prvi ne prihvaćaju reguliranje strukovnih sindikata, a ovi drugi prihvaćaju.
Ministrove tvrdnje da HDZ 2010. nije imao političke volje donijeti izmjene ZOR-a odbacio Ivan Šuker (HDZ), ističući da je volja postojala, ali da nije bilo snage suprostaviti se građanima koje je tadašnja oporba, rekao je, htjela izvući na ulice da bi dobila izbore. Šuker predloženi zakon smatra ucjenom sindikata koja će građane, odnosno državni proračun, zbog prekršenih radničkih prava ponovno koštati više milijardi kuna, kao što je, kazao je, bio slučaj i za nakon vlade od 2000. do 2003. godine.
Dragutin Lesar (Hrvatski laburisti) predloženi je zakon nazvao korakom naprijed prema neoliberalnom kapitalizmu te u korist banaka koje bi u ovim okolnostima jedine ostvarivali profit. »Smjer kojim idete i ovim zakonom korak je naprijed u neoliberalni kapitalizam kojega radite pod pritiskom. I svi zakoni koje ste dosada pripremili i model tobožnjeg gospodarskog oporavka ide u korist bankarskog i financijskog sektora koji će i dalje biti jedini koji će u zemlji ostvarivati profit«, poručio je Lesar.
Nastavak je to, dodao je, narušavanja radničkih prava, koja su već smanjenja manjim otpremninama i otkaznim rokovima, naknadama za nezaposlene, jubilarnim nagradama, putnim troškovima. Lesar je upozorio i kako svako zadiranje u sustav kolektivnih ugovora poput ‘domino efekta’ prelijeva iz javnog u privatni sektor, u kojemu, naglasio je, više i neće biti kolektivnog pregovaranja i ugovora. Vladi je zamjerio i što na nacionalnoj razini uvodi strukovne sindikate s kojima će se, ocijenio je, puno lakše dogovarati. »Tvornički kolektivni ugovori su smrt sindikalnog pokreta«, istaknuo je je Lesar.
Da je Vlada preuzela neoliberalni pristup smatra i Zoran Vinković (HDSSB) poručio je SDP-u kako bi se, zbog svoje neoliberalne vizije, trebao umjesto socijaldemokratske trebao zvati neoliberalna partija Hrvatske. Vladajuće je prozvao i da ovim zakonom narušavaju i ukidaju stečena radnička prava, dok s druge strane postavljaju svoje političke podobnike koji često zamjenjuju stručnjake. Primjer toga je, kazao je, i u osječkoj podružnici Hrvatskih voda koju je umjesto stručnjaka za to područje preuzeo direktor hotela »koji s vodom ima veze kada se ujutro brije i pusti vodokotlić«.
Petar Baranović (HNS) branio je stav Vlade po kojemu će zakon poslužiti jačanju i okrupnjivanju sindikalne scene koja je, rekao je, razjedinjena s puno međusobnih antagonizama i sukobima. Iako zakon smatra kvalitetnim rješenjem, naglasio je kako pravi korak ka boljem sindikalnom radu i organiziranju trebaju dati sami sindikati i njihove središnjice te pokazati zrelost i odgovornost prevladati antagonzime. Sindikalne čelnike Baranović je, pak, pozvao da se »manje bave ego-tripovima, a više zaštitom radničkih prava«.
Damir Kajin (IDS) ustvrdio je kako je i nepopularne mjere, kakvima smatra i one iz predloženog zakona, nužno donijeti u teškim vremenima kakva su sada pogodila Hrvatsku. »Kad se dođe do zida, a mi smo došli do provalije, onda se donose ovakvi nepopularni zakoni«, rekao je Kajin.
Gordana Sobol (SDP) istaknula je kako se ova Vlada, za razliku od bivših, neće praviti da probleme u društvu ne vidi, neće gurati glavu pod tepih i neriješene probleme ostavljati nekim budućim vladama. Najavila je devet SDP-ovih amandmana na zakonski prijedlog, kojima uz ostalo žele osnažiti odredbu da reprezentativnost utvrđuje nezavisno tijelo te da sindikati imaju pravo žalbe na odluku kojom im nije utvrđena reprezentativnost.
