Mrsić je netočnim ocijenio informacije da se tijekom mandata ove Vlade iz Hrvatske iselilo između 100 i 150 tisuća građana, rekavši da je taj broj znatno manji te da bi se točni podatci trebali znati početkom iduće godine
OSIJEK - Ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić izjavio je u utorak u Osijeku kako je cilj Europske unije do 2020. godine ostvariti stopu zaposlenosti stanovništva od 75 posto, a Hrvatska u tome razdoblju planira ostvariti stopu zaposlenosti od 66 posto, odnosno imati 1,7 do 1,8 milijuna zaposlenih.
Na otvorenju 5. Europskog sajma poslova, na osječkom Ekonomskom fakultetu, kojeg organiziraju Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) i EURES Hrvatska, Mrsić je istaknuo kako je sajam dio aktivnosti pružanja informacija o otvorenim radnim mjestima u drugim zemljama EU, ali i prlika poslodavcima iz EU da se predstave našim radnicima, kao i poslove koje nude.
Promicanje slobode kretanja radnika, jedna je od najvćeih tekovina EU, a sloboda tržišta te protoka kapitala i radne, je ono što vodi EU naprijed, kazao je Mrsić izrazivši uvjerenje kako unatoč migrantskoj krizi i dolasku velikog broja migranata u zemlje EU, potražnja za našim radnicima, koji su kvalitetni, neće biti bitno smanjena.
Cilj sajma, koji se organizira po peti put od pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, jest pružiti kvalitetne ponude za zapošljavanje tražiteljima posla s područja istočne Hrvatske, a jesenski termin odabran je zbog usmjerenosti događaja sezonskim poslovima u ugostiteljstvu i turizmu.
Uz kontakt s poslodavcima i EURES savjetnicima iz desetak europskih država, posjetitelji će imati priliku nazočiti prezentacijama o uvjetima rada u pojedinim europskim državama, čime se zainteresiranim kvalificiranim radnicima koji se vraćaju sa sezonskih poslova na hrvatskoj obali nudi mogućnost cjelogodišnje zaposlenosti povezivanjem zaposlenja tijekom ljetne sezone u Hrvatskoj i zimske sezone izvan Hrvatske, te posljedično reduciranje sezonskog porasta nezaposlenosti.
Na Ekonomskom fakultetu danas su predstavljeni rezultati projekta “Mehanizmi prekogranične suradnje u EURES-u“, započetog u lipnju, vrijednog 200 tisuća eura, kojeg je iznosom od 180 tisuća eura financirala Europska unija.
Cilj ovoga projekta, kojeg su provodili HZZ i Ministarstvo gospodarstva Mađarske, bio je jačanje prekogranične mobilnosti i slobodnog kretanja radne snage u Europi, potpora HZZ-u u razvoju i provedbi prekograničnih EURES aktivnosti, promoviranje prekogranične mobilnosti i suradnje te informiranje sadašnjih i potencijalnih prekograničnih radnika i poslodavaca u prekograničnim regijama o mogućnostima, načinima i uvjetima prekogranične mobilnosti.
Mrsić: Iz Hrvatske se nije odselilo više od 100 tisuća građana, nego »puno manje«
Mrsić je u Osijeku netočnim ocijenio informacije da se tijekom mandata ove Vlade iz Hrvatske iselilo između 100 i 150 tisuća građana, rekavši da je taj broj znatno manji te da bi se točni podatci trebali znati početkom iduće godine.
Tijekom posjeta 5. europskom sajmu poslova, na osječkom Ekonomskom fakultetu, na pitanje novinara koliko je građana iz Hrvatske otišlo u druge zemlje Europske unije, Mrsić je odgovorio kako su »izbori završili« te da te brojke nisu onakve kao što su se predočavale javnosti zbog predizbornih i izbornih aktivnosti, nego su »puno manje«.Objasnio je kako, nakon ulaska Hrvatske u EU koji je omogućio slobodan protok ljudi i kapatala, građani nemaju obvezu da se odjave u Hrvatskoj pa se možemo poslužiti informacijama institucija koje prate tržište rada u europskim zemljama.
»Gledajući za 2014. godinu, u Njemačkoj je radno mjesto našlo oko 26 tisuća naših građana, od toga su oko 19 tisuća sezonski radnici, što se vidi i po poslovima, a radi se o poljoprivredi, građevinarstvu, ugostiteljstvu i turizmu, a svega je oko sedam tisuća stalnih radnih dozvola«, rekao je Mrsić i dodao kako slični podatci postoje i za Austriju.Izvijestio je kako se čekaju podatci iz Irske te kako vjeruje da će se, u siječnju ili veljači iduće godine, kada se objedine svi podatci, moći objaviti točan broj naših građana koji su se iselili, ali drži kako u to ne treba ubrojiti one koje idu na sezonski rad.
Mrsić je rekao kako je i u vrijeme kada nije bilo krize iz Hrvatske na sezonski rad u inozemstvo na godinu odlazilo između 16 i 19 tisuća naših građana te da ne stoje tvrdnje o stotinama tisuća iseljenih Hrvata, posebice što »u današnje vrijeme odlazak na rad u stranu zemlju ne znači i trajni odlazak iz Hrvatske«.
Istaknuo je kako tvrdnje da se iz Hrvatske iselilo između 100 i 150 tisuća ljudi nisu točne jer bi se to, kako je rekao, vidjelo i po statistici Eurostata, ali i na našem tržištu rada, posebice tijekom ljetne sezone, kada je zaposleno najviše građana otkako se vodi evidencija u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.
Mađarski veleposlanik u Hrvatskoj Joszef Magyar istaknuo je kako je u obje zemlje vidljiv gospodarski napredak, o čemu svjedoči i povećanje vanjskotrgovinske razmjene, u prvih osam mjeseci, za oko 35 posto. Smatra kako to znači ne samo da postoji interes za suradnju, već i radna snaga koja zna proizvesti kvalitetnu robu, koja se može plasirati na druga tržišta.
