Koliko je tih lokacija, u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji upravlja sustavom prikupljanja i obrade otpadnih vozila, nemaju precizne podatke.


“Procijenjeno je da u Hrvatskoj postoje stotine lokacija na kojima se nepropisno odlažu takva vozila”, rekao je Hini zamjenik direktora Fonda Mirko Budiša, ne navodeći ni ukupan broj autoolupina.




Zbog dotrajalosti lani odjavljeno oko 2. 500 vozila


U Centru za vozila Hrvatske Hini su rekli da su u 2025. godini stanice za tehnički pregled odjavile ukupno 2475 vozila zbog dotrajalosti.


Objasnili su da odjavu vozila obavljaju stanice za tehnički pregled na zahtjev vlasnika, a postoje različiti razlozi za odjavu. Jedan od njih je dotrajalost vozila. Za tu vrstu odjave potrebno je ishoditi propisani obrazac od ovlaštenog centra za zbrinjavanje otpada.


U Fondu ističu da se hrvatski sustav gospodarenja otpadnim vozilima temelji na europskim direktivama, ali se od dijela drugih država razlikuje po financijskom poticaju građanima.


Dok je u zemljama poput Njemačke, Nizozemske i Švedske naglasak na besplatnoj predaji vozila ovlaštenim sakupljačima, u Hrvatskoj vlasnici mogu ostvariti i novčanu naknadu prema masi predanog vozila. Za predaju takvih automobila Fond građanima godišnje isplati oko 4,5 milijuna eura naknada, rekli su Hini u Fondu.


Za manje automobile 200-tinjak eura naknade


Građani koji svoje dotrajale i neispravne automobile predaju ovlaštenim sakupljačima mogu ostvariti naknadu od 0,181 euro po kilogramu, što znači da za automobil mase 1.300 kilograma mogu dobiti oko 235 eura, ako su ispunjeni propisani uvjeti.


Manje od 1. 200 kilograma redovito teže modeli poput Renault Clia, Volkswagena Polo, Peugeota 208, Toyote Yaris ili Fiata 500.


U Fondu podsjećaju da je sustav gospodarenja otpadnim vozilima u Hrvatskoj uspostavljen još 2007. godine kako bi se osiguralo njihovo organizirano prikupljanje i obrada te spriječilo nekontrolirano odbacivanje automobila u okoliš. Sredstva za njegovo funkcioniranje osiguravaju se kroz naknadu za gospodarenje otpadnim vozilima koja se Fondu uplaćuju prilikom njihovog stavljanja na tržište.


“Važno nam je da građani znaju kako za svoje dotrajalo vozilo imaju jednostavno i dostupno rješenje. Automobil koji više nije u voznom stanju ne mora biti problem za vlasnika ni opterećenje za okoliš“, poručuju iz Fonda.


Posebne akcije uklanjanja automobilskih olupina iz prirode 


Uz to što redovito prikuplja otpadna vozila, Fond organizira i posebne akcije uklanjanja napuštenih automobilskih olupina iz prirode, osobito s otoka i teško dostupnih lokacija. Takve su akcije posebno zahtjevne kada se vozila nalaze na nepristupačnom terenu, zbog čega je ponekad potrebna i pomoć specijaliziranih službi.


Iz Fonda upozoravaju da stari automobili nisu samo metalni otpad jer sadrže motorna i druga ulja, rashladne tekućine, akumulatore i druge dijelove koji mogu onečistiti tlo i vode. Istodobno, velik dio materijala od kojih su vozila izrađena, poput čelika, aluminija, bakra, stakla i plastike, moguće je ponovno iskoristiti.


Prikupljena vozila obrađuju se u ovlaštenim postrojenjima, gdje se najprije uklanjaju opasne tekućine i dijelovi, a zatim izdvajaju materijali pogodni za ponovnu uporabu i recikliranje.


Prema europskim i nacionalnim propisima, cilj je, ističu u Fondu, da se najmanje 95 posto prosječne mase otpadnih vozila ponovno uporabi ili oporabi, a najmanje 85 posto ponovno uporabi ili reciklira.


U Fondu naglašavaju da dodatne promjene donosi Nova Uredba (EU) 2026/1738 o zahtjevima za kružnost u konstrukciji vozila i o gospodarenju otpadnim vozilima koja je stupila na snagu u kolovozu ove godine. Njome se uvode stroži zahtjevi za proizvođače kako bi se automobili već prilikom projektiranja i proizvodnje prilagodili lakšem rastavljanju, ponovnoj uporabi dijelova i recikliranju materijala.


Jedna od važnijih novosti odnosi se na obvezno korištenje reciklirane plastike u proizvodnji novih automobila. Od 2032. godine plastika u novim tipovima vozila morat će sadržavati najmanje 15 posto recikliranog materijala, a od 2036. najmanje 25 posto, pri čemu će dio morati potjecati upravo iz otpadnih vozila.


Stroža kontrola izvoza rabljenih vozila iz EU


Uredba predviđa i uvođenje digitalne putovnice kružnosti vozila, koja će od 2032. godine sadržavati informacije o ugrađenim materijalima, recikliranom sadržaju i dijelovima automobila. Takvi će podaci olakšati njihovu ponovnu uporabu, popravak i recikliranje.


Nova pravila donose i strožu kontrolu izvoza rabljenih vozila iz Europske unije kako bi se spriječilo da automobili koji su zapravo otpad završavaju u drugim državama pod oznakom rabljenih vozila, naglašavaju u Fondu.


Koliko je taj problem raširen pokazuju procjene Europske komisije prema kojima svake godine oko 3,5 milijuna vozila nestane iz službenih evidencija u Europskoj uniji, pri čemu dio završava u ilegalnoj obradi ili izvozu.


Europska komisija procjenjuje da bi nova pravila do 2035. godine mogla omogućiti dodatno prikupljanje i obradu 3,8 milijuna otpadnih vozila te smanjiti emisije stakleničkih plinova za 12,8 milijuna tona CO₂.