Iako su najavljivali prodaju svog udjela u Ini, iz MOL-a nisu odgovorili na naš upit jesu li i pod kojim uvjetima spremni prodati dionice državi. Pod hitno, upozorava Goran Marić, Inom trebaju prestati upravljati »hibridni direktori«
S obzirom na to kakvu je ulogu u padu Vlade Tihomira Oreškovića, ali i odlasku s političke scene čelnika HDZ-a Tomislava Karamarka imala Ina i njezin najveći pojedinačni partner MOL, u vrijeme tih događanja u lipnju činilo se da bi budućnost Ine mogla dominirati predizbornom kampanjom prije rujanskih izbora. Pa, samo prije nešto više od dva mjeseca čelnik najveće hrvatske stranke morao je odstupiti jer nije uspio presložiti Vladu, nakon što su i HDZ-ovi partneri iz Mosta najavili da će glasati za njegov opoziv zbog sukoba interesa vezanog za poslovanje njegove supruge s konzultantom MOL-a Josipom Petrovićem.
No, novi je predsjednik HDZ-a Andrej Plenković nekoliko puta izjavio da ta stranka inzistira na arbitražnim postupcima, nije spominjao mogućnost dogovora s MOL-om prije završetka tih postupka, niti se izmotavo time da presude, ako arbitraže odu do kraja, mogu donijeti financijsku štetu Hrvatskoj. Tako se jedna od važnijih tema na nekoliko posljednjih izbora – budućnost Ine, utopila u sivilo sadašnje kampanje. Kad svi o nečemu imaju isto mišljenje, teško da to može biti predmet bilo kakve političke rasprave.
Onda je predsjednik SDP-a Zoran Milanović prije tjedan odlučio podići ljestvicu i najavio je da u njegovoj Narodnoj koaliciji imaju plan kako Inu vratiti u hrvatsko vlasništvo. Priznao je da će to biti teško, ali tvrdi da ima načina.
Novi-stari plan
Samo prije dvije godine, malo prije nego će MOL pokrenuti arbitražu protiv Hrvatske, na koju će Hrvatska odgovoriti novom arbitražom, ideju o vraćanju Ine u državno vlasništvo iznio je Ivan Vrdoljak, tadašnji ministar gospodarstva, ali Milanović je tada izjavio da sumanj u njezinu izvedivost zbog visokog javnog duga Hrvatske.
Iako je MOL u to vrijeme najavlivao prodaju svog udjela u Ini, nudeći Hrvatskoj prvokup i najavljujući razgovore o prodaju ruskim kompanijama ništa od toga se nije dogodilo.
No, Milanovićeva izjava da ima plan za vraćanje Ine u hrvatsko vlasništvo također nije izazvala neko veliko zanimanje ni na političkoj ni na medijskoj sceni u Hrvatskoj, kao da malo tko vjeruje da je to moguće.
– Nitko tko razmišlja o dobrobiti Ine i Hrvatske ne bi bio protiv povratka Ine u hrvatsko vlasništvo, ali u demokraciji nema otimanja. Nešto možete kupiti samo ako netko tko to ima u vlasništvu želi prodati, ogoljuje glavnu prepreku Milanovićevom planu HDZ-ovac Goran Marić. On kaže da se Hrvatska mora koncentrirati na arbitražu, te da mora iskoristiti sve raspoložive pravne mehanizme zbog nepoštivanja ugovora Vlade i MOL-a iz 2003. godine, kako bi se za početak MOL natjeralo da se ozbiljno razgovora o tome da Inom više ne mogu upravljati »hibridni menadžeri«. pojašnjava da je riječ o tome da Inom upravljaju izvršni direktori, a ne uprava tvrtke kako je to propisano Zakonom o trgovačkim društvima.
Dosad nije bilo moguće s MOL-om dogovoriti model upravljanja koji bi jačao Inu, koji bi konačno značio provođenje modernizacije i razvoja kako je to potpisano u ugovorima, upozorava Vrdoljak. Alternativa je novi partner ili kupnja 49 posto MOL-ovih dionica.
Sam MOL na naš upit je li spreman prodati svoj udio u Ini i po kojoj cijeni nije odgovorio do završetka ovog teksta, a Vrdoljak ističe da bi baš to da MOL ne želi prodati Inu mogla biti glavna kočnica provedbi plana.
Na primjedbu da bi plan mogla osujetiti mala sitnica poput te da država u proračunu nema novca za kupnju Ininih dionica, Vrdoljak ističe da plan ni prije dvije godine, ni sada nije bio da se dionice Ine kupuju državnim novcem.
Plan je i tada, a čini se i sada, bio da Ina sama podigne kredit za kupovinu svojih dionica. Dionice koje država ima u svom vlasništvu i one koje bi kupila od MOL-a služile bi kao kolateral za taj krediit, a neke su međunarodne financijske institucije su prije dvije godine izrazile spremnost sudjelovanja u takavom planu.
Mirovinski fondovi
No, za takvo nešto upozorava Vrdoljak morao bi postojati jasan plan razvoja Ine, jer taj kredit bi se mogao otplaćivati jedino ako bi Ina nakon restrukturiranja poečla poslovati onako kako je mogla da se provodio dogovor MOL-a i Vlade o njezinom razvoju.
Nije isključeno da se u igru, nakon što se poslovanje poboljša uključi i neki partner koji bi imao 25 posto dionica, a u Narodnoj koaliciji nadaju se da bi za taj kontrolni paket u Ini mogli biti zaintersirani domaći mirovinski fondovi.
Vrdoljak je uvjeren da plan u kojem se Ina vraća u državno vlasništvo tako što njezine dionice služe kao kolateral za kredit koji će ona otplaćivati može uspjeti i može imati podršku jakih financijskih institucija koje bi ga pratile. Uostalom podsjeća i da je mađarska država nakon privatizacije išla ponovo otkupljivati dionice MOL-a, odnosno da je kupila paket od 25 posto.
O cijeni otkupa dionica, kaže predsjednik HNS-a, sada je prerano razgovarati, a uvjeren je da bi realan i dobar plan mogao i trebao dobiti podršku svih političkih opcija u Hrvatskoj.
– Ako oko Ine imamo zajednički stav, ako nismo na suprotnim stranama, lakše je i pregovarati s MOL-om bilo oko novog načina upravljanja bilo oko kupnje dionica. No, to ne znači da se prije toga ne trebamo ozbiljno razgovarati o tome što možemo i žalimo napraviti s Inom, upozorava Vrdoljak.
