Narod je prevaren i opljačkan - mostovac Miro Bulj / Foto IVO ČAGALJ/PIXSELL
Zahvaljujući uvođenju eura danas se zadužujemo jeftinije od većine zemalja EU-a. Primjerice, kamata na stambene kredite danas nam prosječno iznosi dva posto što je niže nego u Češkoj, Poljskoj ili Mađarskoj, kaže analitičar Velimir Šonje
povezane vijesti
Gradonačelnik Sinja Miro Bulj na društvenim je mrežama nedavno pozvao na ponovno uvođenje kune kao hrvatske valute. U objavi pod naslovom »Vratimo hrvatsku kunu« Bulj piše da je »Plenković uvođenjem eura izdao nacionalne interese i državu«.
– Govorio sam da će euro osiromašiti hrvatske građane i donijeti val poskupljenja. Nažalost, upravo to živimo danas, ono što je bilo jedna kuna sada je jedan euro. Obećavali su stabilnost, a što smo dobili? Plaće i mirovine bezvrijedne, cijene eksplodirale, narod prevaren«, piše između ostalog Bulj i dodaje da je euro »za narod najveća prevara i pljačka«.
– Ja šutjet neću! Borit ću se protiv svake dodvorničke politike koja prodaje naše interese, našu slobodu i našu Hrvatsku briselskim činovnicima, poručuje Bulj.
Rat i cijene
Ideje o ponovnom uvođenju kune ekonomski stručnjaci smatraju potpuno deplasiranima. Marko Tomljanović s Ekonomskog fakulteta u Rijeci kaže da sporadične ideje pojedinaca o ponovnom uvođenju kune na prvu zvuče lijepo i romantično, međutim potrebno je sagledati širi kontekst i pravnu osnovu te obveze Republike Hrvatske koje proizlaze iz europskih ugovora.
Jurčić: Problem su male plaće
Ekonomski analitičar i bivši ministar gospodarstva Ljubo Jurčić upozorio je da Hrvatska nije bila spremna za uvođenje eura, zbog čega danas ima europske cijene, ali ne i plaće. – Bio sam jedan od najglasnijih koji je govorio da Hrvatska nije spremna za euro. Euro je dobra valuta koja će nam više štetiti nego koristiti jer ćemo dobiti europske cijene, a nećemo dobiti europske plaće, rekao je Jurčić za N1 i dodao da su plaće u razvijenim zemljama EU-a tri puta veće od našeg prosjeka, a prosjek Europe je dvostruko veći od našeg. – Zamislite da imamo samo 50 posto veće plaće nego što ih danas imamo, manje bismo pričali o tome, zaključio je Jurčić. |
– Pristupanjem EU-u Republika Hrvatska je potpisala pristupni ugovor u kojem je navedeno da je naša obveza uvesti zajedniču valutu »u razumnom roku, kada se za to stvore uvjeti«. Također, monetarna politika je označena kao jedno od područja isključivih nadležnosti EU-a. Uključivanjem u Eurozonu i Schengen, zatvorili smo svoj integracijski put i postali »potpuna« i punopravna članica europskih integracija, podsjeća Tomljanović i dodaje da je uvođenje eura rezultiralo jačanjem hrvatske međunarodne pozicije te skokom kreditnog rejtinga.
Ekonomski analitičar i direktor Arhivanalitike Velimir Šonje navodi, pak, da je ideja o povratku kune rezultat zbrke kod dijela javnosti koji uvođenje eura smatra jedinim krivcem za inflaciju.
– Najčešći prigovor da je euro uzrokovao inflaciju ne stoji jer zemlje koje nisu uvele euro, poput Češke, Mađarske i Poljske od 2022. godine imaju veću inflaciju od Hrvatske. Radi se o brkanju uzroka inflacije, a to su rat u Ukrajini, i s njim povezana energetska kriza, odnosno visoke cijene energenata, euro tu nije imao ulogu, navodi Šonje.
Dodaje da smo uvođenjem eura dobili bitno niže troškove financiranja svih oblika duga s članicama europodručja, bilo da se radi o dugu države, kućanstava ili poduzeća.
– Zahvaljujući uvođenju eura danas se zadužujemo jeftinije od većine zemalja Europske unije, primjerice kamata na stambene kredite danas nam prosječno iznosi dva posto što je niže nego u Češkoj, Poljskoj Ili Mađarskoj, podsjeća Šonje i dodaje da bi ponovno uvođenje kune donijelu štetu hrvatskom gospodarstvu jer bi nam porasla percepcija rizika i svi oblici financiranja, kao i kamate, odnosno poskupjela bi nam međunarodna trgovina.
Digitalni euro
Tomljanović ukazuje na činjenicu da Hrvatska, nažalost, nema gospodarski, društveni i politički ponder kao npr. Švedska ili Ujedinjeno Kraljevstvo, koji bi joj omogućio »igranje šaha« s EU-om i pregovaranje o (ne)uvođenju zajedničke valute.
– Svjesni smo da smo euro uveli u nepovoljnom razdoblju, koje je obilježeno posljedicama COVID 19 krize, recesijom te izraženom inflacijom, pri čemu većina stanovništva vidi samo veliki rast cijena. Međutim, eliminirali smo valutni i tečajni rizik te još jače uključili nacionalnu trgovinu u međunarodne tijekove. Zapitajmo se kakva bi situacija bila bez uvođenja eura, kaže Tomljanović.
Također, potrebno se zapitati tko bi pri potencijanom povratku kune snosio odgovornost za isključivanje Republike Hrvatske iz jednog od ključnih europskih mehanizama, navodi dalje Tomljanović i postavlja pitanje: Jesmo li spremni voditi samostalnu monetarnu politiku te istodobno osiguravati pozitivna kretanja hrvatskog gospodarstva?
– Euro, kao i sve ostale prednosti članstva u EU-u daje nacionalnom gospodarstvu čitav niz prilika. Kako ćemo iskoristiti pružene prilike, ovisi samo o nama, poručio je.
Osim što euro smatra najvećim krivcem za inflaciju, dio javnosti pribojava se i uvođenja digitalnog eura jer smatra da će se time ukinuti korištenje gotovog novca. Šonje kaže da je digitalni euro još jedan financijski proizvod koji će se nuditi potrošačima i tako ga, kaže, treba i gledati.
– I ovdje vlada ista zbrka kao i kod uvođenja (papirnatog) eura. Sami ćemo birati želimo li koristiti novčanice ili digitalni euro. Hajdemo najprije vidjeti kako će to izgledati pa onda donositi zaključke, poručuje Šonje.
