Najavljuju reformu

Mostov plan za zdravstvo: Žele uvesti stimulativni dio na plaću liječnika ovisno o ishodu liječenja

Bojana Mrvoš Pavić

Ilustracija NL

Ilustracija NL

Jednako tako, navode, »realno je očekivati potrebu osobne participacije korisnika zdravstvenog sustava, koja će omogućiti održivost zdravstvenih usluga na visokoj razini«. Obavezno osnovno osiguranje je temelj, ali treba omogućiti razvoj dopunskog i dodatnog osiguranja, kaže se u dokumentu



ZAGREB  Zadržati princip solidarnosti i dostupnost zdravstvene skrbi, ali i smanjiti broj zakonskih akata koji birokratiziraju zdravstvo – dio je, kako doznajemo, reforme zdravstva koju će u predizbornoj utrci predstaviti Most.


Kako dalje navode u dokumentu reforme, poboljšati treba status zdravstvenog osoblja kroz stimuliranje učinka, a privatnim ustanovama omogućiti ravnopravnu poziciju u sustavu pružanja usluga pacijentima. Potrebno je, navode, postupno uvođenje stimulacije i plaćanja djelatnika zdravstvenog sustava prema ishodima liječenja, a ne više samo plaćanje fakturiranog. Jednako tako, navode, »realno je očekivati potrebu osobne participacije korisnika zdravstvenog sustava, koja će omogućiti održivost zdravstvenih usluga na visokoj razini«. Obavezno osnovno osiguranje je temelj, ali treba omogućiti razvoj dopunskog i dodatnog osiguranja, kaže se u dokumentu.


Gotovo 15 posto bolničkih liječnika prikupilo je dokumentaciju potrebnu za odlazak na rad u inozemstvo, a trećina njih je već i realizirala tu svoju namjeru, navode u Mostu. Trenutno nedostaje oko 2.500 liječnika, što zbog neprimjerenih radnih uvjeta, neodgovarajućih primanja ili zbog nejasnih kriterija napredovanja. Most bi odlazak liječnika iz Hrvatske zaustavio potpisivanjem strukovnog kolektivnog ugovora, promjenom regulacije pripravničkog staža za liječnike, produljenjem staža te kontinuiranim natječajima za pripravnike, umjesto sadašnja dva do tri godišnje. Diplomanti bi u sustav ulazili odmah, bez odgode. Svim bi liječnicima, smatraju, trebalo omogućiti i dodatni rad prema jasnim kriterijima, dok bi rad u manje atraktivnim životnim sredinama trebalo posebno nagrađivati, odnosno za njega uvesti porezne olakšice. Za deficitarne medicinske djelatnike predlažu stambeno zbrinjavanje kroz povoljne stambene kredite.




Zalažu se i za postupno premiještanje zdravstvene zaštite koje je moguće obaviti u primarnoj zaštiti iz sekundarne bolničke djelatnosti, ali i za uvođenje participacije za zdravstvo farmaceutskoj i medicinskoj industriji. Potrebna je, navode, i revizija poreza na duhanske proizvode koji se izdvajaju za zdravstvo.