Arhiva NL
Iako premijer Plenković tvrdi da je model s javnom ponudom dionica HEP-a najbolji, neki članovi Predsjedništva HDZ-a traže razgovor o opcijama. »Za vraćanje upravljačkih prava u Ini ne smijemo na ovakav način otvarati proces privatizacije HEP-a« – smatra bivši HDZ-ov ministar Darko Horvat
Prodaja 25 posto dionica HEP-a, što bi državi trebalo osigurati novac za vraćanje Ine u državno vlasništvo sve je neizvjesnija, ali su sve očitije i nesuglasice oko tog procesa u vladajućoj koaliciji između HDZ-a i Mosta. Te dvije stranke, sad je očito, slažu se u potpunosti jedino oko toga da je od nacionalnog interesa vratiti u državno vlasništvo dionice Ine koje trenutno drži mađarski MOL. No, istupi njihovih čelnika Andreja Plenkovića i Bože Petrova pokazuju da te dvije stranke nisu postigle dogovor oko modela po kojem bi se prikupio novac za kupnju Ine, a još manje oko toga kakva bi u tome trebala biti uloga HEP-a i načina na koji bi država Elektroprivredu u budućnosti zaštitila od sudbine koja se dogodila Ini.
Ustavna zaštita
Predsjednik Vlade i premijer Andrej Plenković u potpunosti je u ponedjeljak navečer odbacio mogućnost da se prije javne ponude HEP-ovih dionica promijeni Ustav kako bi se njime od privatizacije zaštitilo 75 posto dionica HEP-a, ali i ostalih tvrtki koje upravljaju strateškom infrastrukturom, što je zatražio Božo Petrov, predsjednik Sabora i Mosta. Iako je Petrov kazao i da je javna ponuda HEP-ovih dionica tek jedan od modela, te da radna skupina dviju partnerskih stranaka razmatra još nekoliko mogućnosti, Plenković je jasno nakon sastanka Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a rekao da je model s javnom ponudom HEP-ovih dionica najbolji.
U Mostu jučer nisu bili raspoloženi komentirati premijerovu odbijenicu njihovih prijedlozima, ali prilično je jasno da bi za političku vjerodostojnost te stranke bilo pogubno da odustane od svojih zahtjeva oko ustavne zaštite HEP-a.
To nam je jučer ponovio i njihov zastupnik Miro Bulj.
– Ustavna zaštita HEP-a i ostalih strateških tvrtki je osnovni i minimalni uvjet da uopće govorimo o privatizaciji HEP-a, iako sam ja osobno protiv nje. Ali bez toga nema šanse da ću dići ruku da se tako prikupi novac za kupnju Ine. Ako ne bude ustavne zaštite, ako ne skupimo dvije trećine glasova u Saboru, onda trebamo pitati narod na referendumu – poručuje Bulj. On ističe da bi se na tom referendumu građane čak trebalo pitati jesu li za to da se Ustavom od prodaje zaštiti 75 posto udjela u svim tvrtkama koje upravljaju strateškim bogatstvima i infrastrukturom.
Najava referenduma
– Dio sam vladajuće većine, ali ako treba, ja ću od vrata do vrata skupljati potpise za taj referendum. Narod je, a ne mi političari, vlasnik HEP-a, i s obzirom na iskustva s Inom i HT-om, moramo ga o tome pitati – najavljuje Bulj.
Iako je to njegov osobni stav, teško da Most može ići puno mekše od toga, pa se tako otkup Ine i njezin povratak u državno vlasništvo polako pretvara u slučaj HEP na kojem će se pokazati koliko je druga Vlada HDZ-a i Mosta stabilna i je li, za razliku od prve, sposobna postići suglasnost o pitanjima od nacionalnog interesa ili će potonuti u političku krizu.
Takva je opasnost, iako puno manjeg intenziteta, prijetila i kod porezne reforme s kojom je Vlada izašla i prije nego što su se partneri u koaliciji dogovorili oko detalja, ali je nakon Mostovih primjedbi kompromis postignut i porezne promjene već su u primjeni.
No, na oprez oko prodaje 25 posto dionica HEP-a upozoravaju i pojedini članovi predsjedništva HDZ-a, odnosno dvoje od šest potpredsjednika te stranke. Da je na Predsjedništvu govorila da se moraju odvagati sve mogućnosti, te da se oko budućnosti HEP-a mora biti oprezan, potvrdila nam je i HDZ-ova eurozastupnica Ivana Maletić.
– Iako nemam sve detalje o poslovanju Ine i HEP-a, kako to imaju članovi Vlade, pa ne mogu davati ocjene što bi ta transakcija značila, istina je da sam na Predsjedništvu govorila o tome da je HEP tvrtka kojom se godinama loše upravlja, koja stvara dobit, ali ne ulaže i da bi možda javna ponuda bila dobra prilika da stekne novac za ulaganje ako to već ne može iz svoje dobiti. No, nitko moj istup nije shvatio kao protivljenje, kako to pojedini mediji predstavljaju, nego kao dio razgovora koji će se sigurno o tako važnom pitanju voditi i u Vladi i u HDZ-u, jer premijer sigurno želi odvagati sve mogućnosti – kazala nam je Maletić.
Šef socijaldemokrata Davor Bernardić komentirao je za naš list slučaj potencijalnog sukoba interesa potpredsjednice vlade Martine Dalić te stav Mosta oko privatizacije HEP-a, koji se razlikuje od stava HDZ-a i premijera.
– Vidjet ćemo što o ministrici Dalić kaže Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, ali osobno smatram da ona ne smije i ne bi trebala odlučivati o Ini, sve dok je njezin suprug u upravi Ine – kaže Bernardić. Na primjedbu da je ona već odlučivala o Ini, jer je idejna začetnica plana o privatizaciji HEP-a za otkup MOL-ovog udjela u Ini, Bernardić kaže da očekuje reakciju premijera.
– Njezina pozicija je apsolutno moralno upitna. Očekujem da premijer Plenković povuče odgovoran potez u tom smislu. A ako ne, povući ćemo mi, te zatražiti njeno povlačenje – rekao je predsjednik SDP-a.
Komentirajući Mostovo vrludanje oko dogovora o HEP-u, Bernardić zaključuje da »Plenković očito nema potporu Mosta za svoj plan«.
– SDP je protiv kupovine Ine prodajom dionica HEP-a, jer je jasno da svi skupa imamo gorka iskustva kad je u pitanju HDZ i bilo kakva privatizacija. Sada očekujemo od predsjednika Sabora, a i Vlade, da nam kažu koji je to drugi model koji Most spominje i koja je to ekspertna skupina. Zasad samo vidimo da je ovo ponašanje vladajućih iznimno neozbiljno.
Po njemu, zaštita HEP-a od privatizacije nije ustavno pitanje, već zakonsko.
– Možemo mi pričati o promjenama Ustava kako hoćemo, no interveniranje među odnose trgovačkih društava sigurno nije stvar Ustava, kaže Bernardić. (T. T.)
Pogreška iz 2003.
Ono što je govorio na Predsjedništvu stranke, jučer je na svojoj Facebook stranici objavio i nekadašnji ministar u Vladi Tihomira Oreškovića Darko Horvat, koji je obnašao dužnost državnog tajnika za energetiku, a bio je i predsjednik Nadzornog odbora HEP-a. On je dao podršku Vladi za vraćanje upravljačkih prava u Ini, ali je istaknuo i jasan stav da »za tu namjeru ne smijemo na ovakav način otvarati proces privatizacije HEP-a«.
– Koliko god mediji potencirali konsenzus politike oko procesa vraćanja upravljačkih prava nad Inom otkupom cjelokupnog paketa dionica MOL-a, toliko u energetskoj struci postoji konsenzus da za otkup istih ne smijemo prodavati dio HEP-a i ponoviti pogrešku iz 2003. godine – stoji u Horvatovoj objavi.
On napominje da bi, s obzirom na HEP-ovo poslovanje u zadnjih sedam godina, veliku dobit za takvo trgovačko društvo, emisiju obveznica u vrijednosti od 500 mil. USD, a nepostojanja bilo kakve kapitalne strateške investicije, iznos zadržane dobiti u nekim pretpostavkama mogao biti veći dio potrebnog novca.
– Ostatak je moguće namaknuti prodajom državne imovine i malih udjela u trgovačkim društvima ili nad kojima Hrvatska više nema nikakav utjecaj, a one se ne bave djelatnošću od strateškog interesa za RH. Javna ponuda dionica HEP-a dobrodošla je za svaku novu investiciju i odabir strateškog partnerstva koje bi omogućilo izgradnju konkurentnih, prvenstveno proizvodnih energetskih kapaciteta, a potom i objekata kojima bi HEP poboljšao svoje regulacijske mogućnosti u uravnoteženju elektroenergetskog sustava – poručuje Horvat.
Kaže da je o tome razgovarao s brojnim energetskim stručnjacima i članovima HAZU-a, a na pitanje je li možda razgovarao i s Tomislavom Karamarkom, bivšim predsjednikom HDZ-a, jer ga dio ljudi u toj stranci veže uz bivšeg čelnika, odgovara da njegov istup nije bio motiviran nikakvim stranačkim odnosima, a ponajmanje razgovorom ili dogovorom s Karamarkom.
Neželjene posljedice
– Govorio sam kao čovjek koji je u energetici više od 20 godina, koji je posljednjih dana razgovarao s brojnim stručnjacima, dakle htio sam upozoriti na to što kaže struka, a ne politika, iako će naravno sve u konačnici biti politička odluka – ističe Horvat.
Ostali HDZ-ovci jučer su nerado govorili o tome da u Predsjedništvu ipak postoje i ljudi koji upozoravaju na to da bi odluka o prodaji 25 posto dionica HEP-a mogla imati i neke neželjene posljedice, tek ističu da je premijer naravno saslušao i drukčija mišljenja, ali da se ne radi o ljudima koji su politički toliko jaki da bi to moglo prouzročiti bilo kakve potrese u HDZ-u.
Iako se od trenutka kad je premijer Plenković najavio prodaju 25 posto dionica HEP-a očekuje da svoj stav o tome javno kaže i ministar državne imovine Goran Marić, naši izvori iz HDZ-a kažu da to nije učinio ni na sjednici Predsjedništva stranke.
