Erste smanjila kamate, rate niže za 200 kuna

Erste banka od 1. veljače 2016. smanjuje kamatne stope na postojeće stambene i adaptacijske kredite s valutnom klauzulom u euru, kao i na kunske stambene i adaptacijske kredite. Zanimljivo je da je, kako su pojasnili u  banci, »riječ o korekciji koja proizlazi iz smanjenja fiksnog dijela kamatne stope, odnosno nije rezultat redovitog usklađivanja temeljem promjene vrijednosti njezinog promjenjivog dijela (EURIBOR, NRS) na kraju referentnog obračunskog razdoblja.«  Za postojeće stambene kredite uz valutnu klauzulu u euru smanjenje kamate u prosjeku će iznositi 0,9 postotnih bodova te će se nove kamatne stope kretati u rasponu od 5,05 posto do 6,05 posto. Daju primjer stambenog kredita uz valutnu klauzulu, od 60 tisuća eura, čija će mjesečna rata, ovisno o roku otplate, nakon ovog sniženja kamate pasti u rasponu od  18,01 do  26,76 eura, dakle od 135 do 200 kuna u kunskoj protuvrijednosti. Kod adaptacijskih kredita uz valutnu klauzulu u euru smanjenje će prosječno iznositi 0,3 postotna boda, s novim kamatnim stopama u rasponu od 5,95 posto do 6,70 posto. Smanjenje kamatnih stopa kod postojećih kunskih stambenih i adaptacijskih kredita, koji zauzimaju mali dio ukupnog kreditnog portfelja građana, iznosit će prosječno 1,05 postotnih bodova. Nove kamatne stope na te kredite kretat će se u rasponu od 5,19 posto do 6,29 posto. (A. D. M.)

Prosvjeda neće biti samo ako banke počnu kredite u francima konvertirati onako kako Zakon o potrošačkom kreditiranju to nalaže, najavljuju iz Udruge Franak. Hypo i Sberbank iz aneksa ugovora o konverziji još uvijek nisu izbacile uvjet prema kojem se konverzija poništava ako Ustavni sud zakon proglasi neustavnim, kazao je jučer Goran Aleksić iz Franka, dodavši kako pak sve tri banke – Sberbank, Hypo i RBA potpisivanje aneksa, osim toga, uvjetuju uplatom manjka, razlike koju klijent duguje, što bi po zakonu trebala biti stvar dogovora između banke i dužnika. Traže se i dodatni instrumenti osiguranja, napominje, kao i to da Sberbank i RBA u izračunima primjenjuju više kamatne stope, jer ne uvažavaju smanjenja kamatnih stopa klijentima banke, zaposlenicima banke, smanjenja po ugovorima sa firmama, smanjenja za stanogradnju određenih naselja.

Sberbank ne poštuje uvjete dogovorenog moratorija i samovoljno mijenja ugovorene marže, RBA ne priznaje kamatne stope za mlade dok Hypo ne priznaje status klijentima nekadašnje Slavonske banke, kažu u Franku. Sberbank kod izračuna glavnice, dodaju, manipulira kupovnim i prodajnim tečajem, uslijed čega se pojavljuje veća početna glavnica nego što je ona bila tada kada je kredit uplaćen. RBA i Sberbanka jedine od svih banaka ne žele provesti konverziju dužnicima u otkazanim kreditima, oštećujući time građane koji su u najtežoj financijskoj situaciji, a Sberbank uvjetuje prihvat konverzije odricanjem budućih prigovora dužnika na izračune koji su primijenjeni u konverziji, što je u suprotnosti s nekoliko zakona.

– Toga ne bi bilo da su revizori banaka radili svoj posao, a nisu, zbog čega ćemo ih morati prijaviti Revizorskoj komori, dok ćemo za klijente banaka pripremiti i predloške optužnih prijedloga s kojima će na prekršajnim sudovima moći pokrenuti tužbe protiv banaka zbog kršenja zakona o konverziji. Ako se kroz deset dana banke ne počnu ponašati u skladu sa zakonom, naše ćemo članove pozvati da podnose optužne prijedloge. Po svakom prekršenom ugovoru banke će morati platiti kaznu od 80.000 do 200.000 kuna, odgovorne osobe u njima još od 10.000 do 50.000 kuna, što znači da će sporovi banke koštati puno više nego konverzije, kazao je Goran Aleksić, jedan od koordinatora Franka.