Nije točno, kaže u MMF-u, da preraspodjela dohotka putem većih poreza i proračunskih transfera ugrožava gospodarski rast. Naprotiv, preraspodjela dohotka ne škodi ekonomiji, nego je čak ubrzava
ZAGREB Više od dva desetljeća u Hrvatskoj i na cijelom Zapadu tvrdi se da treba omogućiti bogaćenje poduzetnih ljudi i smanjivati im poreze. Ako se njihovi dohoci budu jače oporezivali – kako bi se putem proračuna preraspodjeljivali u korist siromašnijih te za poboljšanje zdravstva, obrazovanja i ostalih javnih potreba – bogati će, tvrdi se, izgubiti motiv za ulaganje u gospodarstvo. Siromašni će, pak, izgubiti motiv za rad.
Nejednakost štetna
MMF godinama daje savjete državama o tome kako unaprijediti gospodarstvo, ali nikad nije pažnju obraćao na socijalne nejednakosti. Sada je, međutim, preraspodjelu dohotka radi smanjivanja nejednakosti podržao glavni ekonomist MMF-a Olivier Blanchard, potpisavši taj dokument. Izvršna direktorica MMF-a Christine Lagarde nedavno je dodala kako ekonomsku stabilnost nije moguće postići ako se ne rješava i pitanje nejednakosti.
Tim istraživanjem MMF je neizravno podržao nobelovca Josepha Stiglitza i kejnzijanske ekonomiste koji godinama dokazuju da se ekonomija brže razvija kad su socijalne nejednakosti manje, a i ekonomske krize tada su rjeđe. Unatoč pojačanoj poreznoj represiji i državnoj kontroli nad kapitalom od 1945. godine, zemlje Zapada su tijekom sljedećih triju desetljeća doživjele ekonomski i socijalni procvat nezabilježen u povijesti čovječanstva. Čim je prestala opasnost od komunizma, stvari se se počele vraćati na staro.
Nakon toga, MMF-ovi su stručnjaci u nekoliko studija upozorili da proračunska štednja, odnosno fiskalna konsolidacija, dovodi do preraspodjele u korist bogatijih slojeva. To osiromašuje kupovnu moć većine ljudi i odvraća investitore od ulaganja u gospodarstvo. Iz tih istraživanja nameće se logično pitanje: kako Hrvatska i ostale članice EU, misle osigurati gospodarski rast ako protiv krize koriste lijekove koji su do nje i doveli?
Politika kresanja
Rezultati MMF-ovih istraživanja novi su udarac politici koju provode Hrvatska i većina članica EU, pod pritiskom Europske komisije. Počelo je prije više od godinu dana, kad je Blanchard kritizirao politiku kresanja proračuna koja bi, među ostalim, investitorima trebala omogućiti veći povrat na kapital, radi poticanja ulaganja. Blanchard je poručio da smanjivanje proračuna dovodi do pada gospodarske aktivnosti i BDP-a, što potvrdio i razvoj događaja u Hrvatskoj.
Promatrači upozoravaju da od MMF-a nijedna država ne treba očekivati spas, jer ta institucija unatoč nalazima njezinih istraživača nije bitno promijenila svoje savjete vladama za izlazak iz krize. Osim toga, promjene mogu nastati kad preporuke za smanjivanje nejednakosti prihvate vlade najjačih, najutjecajnijih država i kad ih pretoče u svoju politiku. Ako stručnjaci MMF-a, tradicionalnog zaštitnika kapitala, odjednom preporučuju »Dajmo svima, a ne samo njima«, oni zapravo upozoravaju političare da su socijalne nejednakosti, koje se nastavljaju produbljivati, postale kontraproduktivne i opasne za ekonomski i politički sustav.
