ZAGREB Izbjeglička kriza koja je posljednjih dva mjeseca pogodila Europu, a zadnjih mjesec dana i samu Hrvatsku, ukazala je na velike strukturne probleme unutar Europske unije kad je rješavanje ovakvih situacija u pitanju. Suradnik Centra za mirovne studije te stručnjak za migracije Mitar Georgiev smatra kako nije slučajno da se Zapad tako postavio.

– Moram kazati kako mi djeluje da je Europa namjerno traljava u reakcijama na ovu novonastalu situaciju. Naime, postoje pojedini instrumenti koji su na raspolaganju za poboljšanje stanja na terenu, ali oni do sada nisu korišteni, kaže Georgiev. Ističe posebno institut privremene zaštite, kojim se Europa mogla poslužiti, ali iz nekih svojih razloga nije. Privremena zaštita omogućuje osobama koje dolaze s nekog kriznog djela svijeta da im se da privremena imigracijska zaštita, dok na u njihovom kraju traje neka krizna situacija. U ovoj situaciji, svim Sirijcima se moglo dati privremenu zaštitu, dok se ne sredi stanje u njihovoj državi. Oni koji imaju mogućnost za stalni azil tada bi na miru mogli podnositi svoje zahtjeve.

 Promjena pravila

– Za takvu reakciju, koja bi smanjila tenzije na terenu i donekle sredila situaciju, treba imati političke volje. Koja nije iskazana. Čini se kako su migracije postale samo dio jedne šire biopolitike,  koja se u Europi mora razbistriti i u kojima migranti zapravo djeluju kao sredstvo za potkusurivanje, svojevrsna politička moneta, smatra Georgiev. U potpunosti se slaže sa stajalištom kojeg sad već brojni političari i stručnjaci podržavaju – mora uslijediti globalna promjena sustava regulacije migracija.

Osnova pravila i regula današnjeg ponašanja kod migracija uspostavljen je još 1951. godine, zbog potrebe reguliranja seoba nakon Drugog svjetskog rata. U današnjoj situaciji tu se pojavljuju mnogi novi problemi, kojih u to doba nije bilo.

– Očigledno se nalazimo u dobu koje će promjeniti paradigme kad su migracije u pitanju. To se zapravo već sad događa. Treba primjetiti kako su represivni dijelovi tih promjena mnogo vidljiviji i političke institucije su ih obavile mnogo ekspeditivnije. No, moram kazati da je sasvim vidljiv jedan novi humanitarni pomak, ljudi su mnogo prijemčljiviji, tako da se i taj dio mijenja, ali ipak sporije i slabije vidljivo u odnosu na ovaj represivni, drži Georgiev. Smatra i da je Hrvatska, odnosno građani, pokazali veliku spremnost za pomoć. To bi se trebalo iskoristiti i za neke buduće promjene.

– Građani su pokazali jednu veliku dozu razumjevanja čim je kriza postala humanizirana, odnosno kad su vidjeli i osjetili te ljude. Do tad su im bili obične brojke. Smatram da sadašnju situaciju treba iskoristiti za promjene koje se neće odnositi samo na migracijske politike, već na čitavu sliku društva kakvog hoćemo. Sad je vrijeme da se odlučimo jesmo li spremni za pluralizam ili smo bliže građenju ograda, priča Georgiev. Kao pozitivnu je istaknuo praksu većine političara u hrvatskoj, koji su slali umirujuće poruke te se izjašnjavali kontra nekih restriktivnih mjere prema izbjeglicama, poput žica i zidova na granicama. To je palo na dobar prijem među građanima, i kao neki opći dojam se može kazati da su hrvatski građani skloniji humanističkijim rješenjima ove krize. Analiza Centra za migracije i narodnosti pokazuje pak da ova kriza nije kratka vijeka. Dapače, da se radi o fenomenu koji će se produžiti, obzirom na kaotično stanje na Bliskom istoku. Zbog toga su dali i neke preporuke za daljnje postupanje u ovoj krizi, a jednu od njih bi ljudi možda mogli krivo razumjeti.

Novi val

Naime, uz očekivane preporuke za skloništa koja su natkrivena, preporuča se i uvođenje wi-fija u te objekte. Takva preporuka tu nije zbog neke obijesti, već zbog činjenice da većina izbjeglica sa svojim najbližim, bilo da su ostali kod kuće ili su zbjegu također, komunicira putem interneta. Migracijske krize 21. stoljeća tako postaju u potpunosti drugačije od onih iz prošlosti.

A američke studije drže kako bi novi val izbjeglica kroz neko vrijeme mogao doći i iz Afganistana. Statistike govore kako je u ovom valu oko 20 posto migranata iz te države, dok bi se u budućnosti taj broj mogao povećati. Afganistanske vlasti od izbijanja novih sukoba kod Kunduza izdaju tri puta više putovnica nego li je to bio slučaj prije. Bježanju su sve skloniji hazari, šiitska manjina koju sunitski talibani žele istrijebiti. Amerikanci ističu kako je izbjeglički val prema Europi sve izvjesniji jer Pakistan i Iran, države u koje Afganistanci su najčešće bježali, nisu više tako sklone primanjima novih izbjeglica. Dapače, izvješća navode da graničari tih država sve češće nove migrante iz Afganistana dočekuju silom i zabranjuju im ulaz.