Prijevremeni otpust

Mirko Norac, Hrvoje Petrač i Leon Sulić na slobodi prije kraja studenog

Denis Romac

Kako je Norac u pritvoru od 2001. godine, krajem studenoga odslužit će više od dvije trećine svoje jedinstvene kazne, tako da je njegov prijevremeni izlazak posve u skladu s haškim kriterijima



RIJEKA Ratni zločinac Mirko Norac 25. studenoga izlazi iz zatvora na prijevremenu slobodu, nakon što je izdržao više od dvije trećine kazne na koju je osuđen zbog ratnih zločina u Gospiću i u Medačkom džepu. Takvu je odluku donijelo povjerenstvo za prijevremeni otpust na zahtjev Norčevog odvjetnika Vlatka Nuića, koji je jučer izjavio kako je riječ o uobičajenoj praksi.



Povjerenstvo za uvjetni otpust odlučilo je prema neslužbenim podacima uvažiti molbu za puštanjem na slobodu bivšeg direktora »Croatiabusa« Leona Sulića, te po pisanju nekih medija i Hrvoja Petrača.Sulićev odvjetnik Dragutin Kasapović rekao je Hini da neslužbeno ima informaciju da je njegovom branjeniku odobren uvjetni otpust ali da čeka službenu odluku. Sulić je zbog gospodarskog kriminala u »Croatiabusu« teškog 15,5 milijuna kuna 2007. osuđen na kaznu od sedam godina zatvora, koju mu je kasnije Vrhovni sud smanjio na pet godina. U travnju ove godine nepravomoćno je osuđen na dvije godine zatvora jer se raznim malverzacijama na štetu »Croatiabusa« domogao stana vrijednog više od 589 tisuća kuna.

Prema pisanju medija, uvjetni otpust odobren je i Hrvoju Petraču ali se potvrdu te informacije nije moglo dobiti od Ministarstva pravosuđa ni njegovog odvjetnika Velimira Došena. Petrač, koji je bio u bijegu više od godine dana, osuđen je na kaznu od sedam i pol godina zatvora zbog otmice sina umirovljenoga generala Vladimira Zagorca i iznude novomarofskoga poduzetnika Miroslava Matkuna, koja mu istječe u ožujku 2013. (H)





Naime, Norac je na Županijskom sudu u Rijeci, na prvom suđenju za ratne zločine protiv hrvatskih počinitelja u Hrvatskoj, osuđen na 12 godina zatvora zbog ratnih zločina u Gospiću 1991. godine, a presudom Županijskog suda u Zagrebu zbog ratnog zločina u Medačkom džepu osuđen je na još šest godina zatvora, što je onda Vrhovni sud pretočio u jedinstvenu zatvorsku kaznu od 15 godina.


Kako je Norac u pritvoru od 2001. godine (predao se nakon dvotjednog skrivanja 21. veljače te godine), krajem studenoga odslužit će više od dvije trećine svoje jedinstvene kazne, tako da je njegov prijevremeni izlazak posve u skladu s haškim kriterijima, po kojima se osuđenici nakon dvije trećine odslužene kazne u pravilu puštaju na slobodu. Naime, suđenje za ratne zločine u Medačkom džepu bio je prvi slučaj koji je Haški sud prepustio hrvatskome pravosuđu, u skladu s izlaznom strategijom Haškoga suda.


Prema zakonu o izvršavanju kazne, uvjetni otpust je otpuštanje zatvorenika s izdržavanja kazne prije isteka kazne s tim da se za trajanja neizdržanog ostatka kazne nad zatvorenikom može odrediti nadzor, a može ga se obvezati i na nastavak mjera propisanih programom izvršavanja kazne.


Dok je bio na izdržavanju kazne Norac je izgubio generalski čin, jer je pravomoćno osuđen za ratne zločine. No iako je izdržavao kaznu za najteži zločin, Norac je često dobivao dopust, pa se tako 2009. stigao i oženiti, za što je dobio dvotjedni dopust.