Uvodi novosti

Ministrica Blaženka Divjak u Bakru najavila: Od jeseni u školama kriterijsko ocjenjivanje

Ingrid Šestan Kučić

snimio Roni Brmalj

snimio Roni Brmalj

Kriterijsko ocjenjivanje pridonijet će da ocjene budu realnije, a to znači i nešto niže nego sada, ali će se puno jače komunicirati prema učiteljima kako treba raditi, a prema učenicima kako oni trebaju učiti, kazala je Blaženka Divjak



BAKAR – Prema riječima ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak, od predstojeće školske godine u hrvatskim školama smanjit će se ekspanzija odlikaša, ali i broj izostanaka učenika, jer s početkom nastave kreće primjena izmijenjenog i dopunjenog Pravilnika o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnim i srednjim školama kojim se uvodi kriterijsko ocjenjivanje koje će pridonijeti realinijim ocjenama. Istovremeno će se krenuti s mijenjanjem Pravilnika o pedagoškim mjerama koji će ići u smjeru da će roditelji moći samostalno opravdati izostanak učenika s nastave tek jednom u polugodištu ili jednom u cijeloj školskoj godini.


– Početkom 2017. godine u skladu s velikim pritiscima koji su bili tada, mijenjan je pravilnik i omogućilo se da roditelji ispričavaju višekratno po tri dana izostanke učenika. Sada ćemo ići u smjeru da to limitiramo na jednom ili dva puta tijekom godine, a ostalo mora biti neka bolja podloga za izostanak učenika s nastave, jer stvarno imamo previše izostanaka u osnovnim i srednjim školama. U osnovnim školama prosječno učenici izostaju dva, a u srednjim školama tri tjedna. Hoće li roditelji imati mogućnost opravdanja jednom ili dva puta u školskoj godini, ovisit će o rezultatima javne rasprave, najavila je ministrica.


Udžbenici spremni


Novosti vezane uz predstojeću školsku godinu Divjak je najavila u sklopu ovotjedne nove turneje Škole za život u okviru koje je jučer bila gošća Osnovne škole Bakar u čijoj se organizaciji susrela s osnovnoškolskim ravnateljima, a kako je istaknula, riječ je o posljednjim pripremama za uvođenje kurikularne reforme u sve osnovne i srednje škole u Hrvatskoj





Komentirajući trend pada broja učenika u školama, ministrica je istaknula da je dobra vijest činjenica da se taj trend usporava, naglasivši da je sama priča o demografiji i demografskoj revitalizaciji nešto što je kompleksnije od obrazovne reforme. Međutim, dio kvalitete života je i obrazovanje, a u tom smislu kurikularna reforma i reforma strukovnog obrazovanja doprinose kvaliteti života i prema njenom mišljenju to su dosta snažne demografske mjere. Na pitanje koje su to kratkoročne mjere kojima njeno ministarstvo može ugasiti požar egzodusa iz školskih klupa, Divjak je istaknula da kratkoročne mjere nisu u nadležnosti ministarstva obrazovanja i ne smiju ni biti.


– Kratkoročne i vatrogasne mjere mogu dovesti do iscrpljivanja proračuna. Sada smo ovdje gdje jesmo, jer se strateško planiranje ne samo u obrazovanju, nego i u gospodarstvu, dugo odgađalo. Nedostatak dugoročne strategije i mjera je nešto što nas je dovelo ovdje. Možemo računati na to da će besplatni udžbenici koje sada dajemo i opremanje škola pridonjeti tome da kratkoročno postignemo efekte, međutim dugoročno moramo planirati. To nije utrka na 100 metara, nego maraton i na to se moramo pripremiti. Nema brzih rješenja. Pogotovo ne brzih rješenja u obrazovanju koje je desetljećima zaostajalo, naglasila je Divjak.



– Cilj nove turneje je utvrditi gradivo o reformi te odgovoriti na preostala pitanja uoči početka nove školske godine. Imamo informacije od svih nakladnika da su udžbenici ili isporučeni, ili su na putu prema školama, što znači da nema razloga da prvog dana škole ne budu u rukama učenika. Dobar znak je da je 40 tisuća učitelja prošlo edukacije i svoje kompetencije ocjenjuju s vrlo dobar, a škole će potporu oko uvođenja reforme imati cijelu godinu. Reforma neće opteretiti kućni budžet roditelja, nego obrnuto, bit će još dodatno rasterećeni, a učitelji će biti administrativno rasterećeni, kazala je ministrica.


U sklopu tog administrativnog rasterećenja učitelja, Ministarstvo je izmijenilo pet pravilnika, među kojima je i Pravilnik o vrednovanju koji uvodi kriterijsko ocjenjivanje vezano uz ishode učenja, što prema pojašnjenju Divjak do sada u školama nije bilo moguće, jer ishodi učenja nisu bili u programima.


Ocjene nisu cilj


– Posebno nam je važno da se primjenjuje kriterijski načini ocjenjivanja koji će kasnije biti povezani primjerice s rezultatima ocjenjivanja na državnoj maturi kako se više ne bi dogodile situacije o kojima sada govorimo, a koje su rezultat dugogodišnjeg rada koji očito nije povezivao ono što se radi u školi i ono što se ispituje na maturi. Kriterijsko ocjenjivanje pridonijet će tome da ocjene budu realnije, a to znači i nešto niže nego što su sada, ali će se puno jače komunicirati prema učiteljima kako treba raditi, a prema učenicima kako oni trebaju učiti, ne samo u školi da dobiju bolje ocjene, jer to nije cilj, nego da usvoje ishode učenja i da se osposobe za cjeloživotno obrazovanje. To je imperativ, jer 65 posto svih prvašića koji danas upisuju prvi razred radit će na poslovima koje mi danas ne poznajemo. Znači, moramo se obrazovati kako učiti da bismo bili kompetetni i konkuretni na tržištu rada i da budemo spremni učiti 30 ili 40 godina, koliko će nam trajati radni vijek, pojasnila je Divjak.



Ministrica Blaženka Divjak najavila je i namjeru povećanja broja učenika u gimnazijskim programima, jer Hrvatska ima omjer 70:30 u korist strukovnog obrazovanja, što upućuje na premalo mjesta u gimnazijama.


– Po obuhvatu strukovnim programom smo pri samom vrhu u EU-u, a rezultati ne samo upisa, nego i zapošljivost su preniski. Zato smo išli u ulaganja u centre kompetentnosti, razvoj novih zanimanja i radimo na velikom projektu, vrijednom 230 milijuna kuna, za obnovu svih strukovnih zanimanja temeljem standarda zanimanja, a to je proces koji će potrajati dvije do tri godine, zaključila je ministrica.



Kriterijsko je ocjenjivanje ilustrirala primjerom eseja razlažući da ukoliko učenik dobije ocjenu dobar, onda mora dobiti i jasnu povratnu informaciju ne samo koliko je bilo gramatičkih pogrešaka, nego i je li bila pogrešna struktura, argumentacija i slično.


– To su elementi koji će kasnije biti važni ne samo na maturi, nego i u kasnijem životu. Omogućit će učenicima da budu sposobni formulirati informativan, strukturiran i gramatički te stilski ujednačen tekst. To za sada u većini škola tako nije bilo. Učenik će sada znati što treba napraviti bolje, a jednako tako ne mogu ni svi dobiti odličan samo na temelju toga da nemaju gramatičke greške, dodala je ministrica.