Ministarstvo poljoprivrede ima novi nacionalni sustav kvalitete - "Dokazana kvaliteta - Hrvatska"

Ministarstvo poljoprivrede je početkom listopada ove godine donijelo Rješenje o priznavanju oznake »Dokazana kvaliteta« za meso peradi, a koja će biti potvrda potrošaču da kupuje pileće i pureće meso domaćeg podrijetla i više kvalitete iz kontrolirane proizvodnje. Četvrti Zahtjev za priznavanje oznake »Dokazana kvaliteta«, za sektor proizvodnje mesa peradi, podnijela je Hrvatska poljoprivredna komora

povezane vijesti

Nakon uspješno provedenog zakonski propisanog postupka koji uključuje stručnu provjeru Specifikacije proizvoda, postupak nacionalnog prigovora te postupak priznavanja na razini Europske unije, Ministarstvo poljoprivrede je početkom listopada ove godine donijelo Rješenje o priznavanju oznake »Dokazana kvaliteta« za meso peradi, a koja će biti potvrda potrošaču da kupuje pileće i pureće meso domaćeg podrijetla i više kvalitete iz kontrolirane proizvodnje. Četvrti Zahtjev za priznavanje oznake »Dokazana kvaliteta«, za sektor proizvodnje mesa peradi, podnijela je Hrvatska poljoprivredna komora. Ministarstvo poljoprivrede uspostavilo je nacionalni sustav kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda – »Dokazana kvaliteta« radi postizanja još veće prepoznatljivosti i promocije domaćih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, a naglasak sustava je na označavanju proizvoda s dodanom vrijednosti temeljenoj na dodanoj kvaliteti proizvoda koja proizlazi iz različitih čimbenika koji se odnose na način proizvodnje, kvalitetu sirovine ili konačnog proizvoda, a temelje se na objektivnim i mjerljivim kriterijima.

Pet milijardi eura u sedam godina

Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje 2023.- 2027. nasljednik je Programa ruralnog razvoja, ali obuhvaća i izravna plaćanja i sektorske intervencije, te je poslan na odobrenje u Europsku komisiju krajem rujna ove godine. U roku od šest do osam tjedana očekuje se odgovor Europske komisije te je završen i postupak elektroničkog savjetovanja s javnošću, nakon tri kruga konzultacija s dionicima koje su uključivale više od 7000 sudionika uživo i online.

U okviru Strateškog plana hrvatskoj poljoprivredi osigurano je gotovo 3,8 milijardi eura, s obzirom na izazove s kojima se susreću naši poljoprivrednici, Vlada na čelu s Andrejem Plenkovićem podignula je stopu nacionalnog doprinosa s 15 posto na 20 posto te na taj način povećala ukupnu omotnicu za 103,5 milijuna eura. Uz sredstva za Prijelazno razdoblje (2021. i 2022.) vrijedna 1,75 milijardi eura te 131 milijun eura za provedbu reformi u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, hrvatska poljoprivreda na raspolaganju ima više od 5 milijardi eura za razdoblje 2021.- 2027.

Uz dodatna sredstva za povoljne kredite i jamstva (FI), osigurano je više od 223 milijuna eura za primarnu proizvodnju te 155 milijuna eura bespovratnih sredstava za ulaganja u preradu poljoprivrednih proizvoda te da zelena tranzicija, digitalizacija i generacijska obnova ostaju ključni za opstanak i razvoj hrvatske poljoprivrede. Tako će se mladim poljoprivrednicima staviti na raspolaganje gotovo 114 milijuna eura, uz povećanu pojedinačnu potporu, maksimalni intenzitet potpore za ulaganja 80 posto i mogućnost kupnje poljoprivrednog zemljišta kroz zajmove/kredite. Također, mliječne krave i prvotelke prioritizirane su kao osjetljivi sektori u okviru proizvodno vezanih potpora, a u koje je dodatno uključen sektor sjemenarstva i omogućeno je korištenje ove potpore ekološkim proizvođačima.

Obaveza svih zemalja članica jest osigurati 25 posto sredstava za izravna plaćanja za ekosheme. Izazov i prilika za hrvatske poljoprivrednike, uz samu potporu za ekološku poljoprivredu vrijednu više od 237 milijuna eura, osigurana su dodatna sredstva i za zasebne natječaje za ekološke proizvođače. Od prvog Nacrta SPP ZPP-a povećan je iznos sredstava za korištenje obnovljivih izvora energije te za dobrobit životinja, uz novu potporu za junice u intervenciji dobrobiti životinja, s obzirom na smanjeni domaći uzgoj u proteklom desetljeću. U okviru sredstava za društvenu i komunalnu infrastrukturu u ruralnim krajevima novost u novom programskom razdoblju će biti ulaganja u javna skloništa za napuštene i izgubljene životinje i centre za unapređenje i razvoj poljoprivrede. U odnosu na Program ruralnog razvoja povećana su sredstva i za LEADER program na 103 milijuna eura, što lokalne akcijske grupe pozicionira kao ključne za donošenje specifičnih mjera i usmjeravanje sredstava sukladno lokalnim razvojnim potrebama. Dodatno, velika pažnja će se pridavati sustavu poljoprivrednog znanja i inovacija, tzv. AKIS-u, koji će osigurati stvaranje novih znanja i inovativnih rješenja, njihovo prenošenje i razmjenu, uključujući i ona stvorena u drugim državama članicama ili kroz zajedničke projekte. Uspostavit će se cijeli sustav potpore korisnicima AKIS-a u njihovu razumijevanju novih praksi i tehnologija te njihovoj primjeni u praksi, uz naglasak da će ključno biti detektirati, a onda i zadovoljiti potrebe hrvatskih poljoprivrednika.

Rudarska greblica

Dokazani proizvodi

Kako bi koristio oznaku, proizvođač mora odabrati delegirano tijelo te podnijeti zahtjev za provođenje postupka potvrđivanja sukladnosti proizvoda (meso peradi) sa specifikacijom »Dokazana kvaliteta« za meso peradi. Potvrđivanje sukladnosti se provodi temeljem Plana kontrole »Dokazana kvaliteta za meso peradi« odnosno dokumenta koji izrađuje Ministarstvo poljoprivrede. Postupak može pokrenuti proizvođač pojedinačno ili ga može podnijeti skupina proizvođača (grupna certifikacija). Nakon što delegirano tijelo utvrdi da proizvođač proizvodi u skladu s priznatom specifikacijom, izdaje mu Potvrdu o sukladnosti i tek tada proizvod može biti označen znakom »Dokazana kvaliteta – Hrvatska.«

Dalmatinska panceta i dalmatinska pečenica

Troškove sudjelovanja u sustavima kvalitete proizvođači mogu financirati putem Mjere 3 Programa ruralnog razvoja, putem koje se pruža potpora za sudjelovanjem poljoprivrednika u sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode. Prvi sektor koji je prepoznao prednost ovog sustava je sektor proizvodnje voća, a Zahtjev za priznavanje oznake »Dokazana kvaliteta« za voće podnijela je Hrvatska voćarska zajednica, te se od rujna prošle godine mogu kupiti jabuke označene ovim znakom, a od nedavno i kruške. Zatim je uslijedio Zahtjev za priznavanje oznake »Dokazana kvaliteta« za konzumna jaja koji je podnijela Udruga za znanost o peradi, te se od veljače ove godine na tržištu mogu kupiti konzumna jaja označena ovim znakom.

Treći sektor koji je prepoznao važnost ovoga nacionalnog sustava je sektor proizvodnje povrća, pri čemu je Zajednica udruga hrvatskih povrćara podnijela zahtjev za priznavanje, a na tržištu se već mogu kupiti rajčice, luk, raštika i krumpir koji su označeni ovim znakom. Kako je početkom tjedna priznata i četvrta oznaka »Dokazana kvaliteta« za meso peradi, potrošači će uskoro na tržištu moći birati pileće i pureće meso sa znakom »Dokazana kvaliteta – Hrvatska«.

Tradicionalni sajam

Održavanjem Sajma zimnice i autohtonih proizvoda Ministarstvo poljoprivrede pridružuje se obilježavanju Svjetskog dana hrane. Sajam okuplja proizvođače iz svih krajeva Republike Hrvatske te je postao ključno mjesto za kupnju zimnice, odnosno slasnih delicija pripremljenih po receptima naših baka, ali i nekih novih inovativnih proizvoda i zanimljivih okusa, kao i autohtonih hrvatskih proizvoda koji su u postupku dobivanja ili već nose jednu od europskih oznaka kvalitete – zaštićenu oznaku izvornosti, zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla ili zajamčenog tradicionalnog specijaliteta. Velika posjećenost Sajma iz godine u godinu, kao i izniman interes proizvođača za izlaganje, potvrda je da je Sajam zimnice i autohtonih proizvoda postao jedan od omiljenih i željno iščekivanih sajmova u Gradu Zagrebu.

Varaždinski klipič

Očuvanje običaja pripreme zimnice okosnica je ovoga Sajma, a dodatni cilj je potaknuti mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva na preradu primarnih proizvoda kako bi se osnažila i postala konkurentnija na sve zahtjevnijem tržištu. U novije vrijeme potrošači su sve zahtjevniji, a najbolji alat za postizanje konkurentnosti je kvaliteta proizvoda. Kada su u pitanju proizvodi zimnice, naši potrošači su posebno vezani za stare recepture i lokalno podrijetlo namirnica, a upravo to je ono što izlagači na Sajmu zimnice i autohtonih proizvoda imaju u svojoj ponudi.

Hrvatska sedma u EU-u po broju zaštićenih proizvoda

Republika Hrvatska ima bogatu tradiciju proizvodnje i pripreme različitih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji se odlikuju posebnom kvalitetom i tradicionalnim načinom proizvodnje, te se na EU razini ponosi s 35 poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda čiji naziv je registriran kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla, što nas svrstava na visoko sedmo mjesto po broju poljoprivredno-prehrambenih proizvoda među državama članicama Europske unije. Trenutno su u postupku prigovora na europskoj razini još četiri hrvatska proizvoda – Samoborska češnjovka/Samoborska češnofka, Lumblija, Meso istarskog goveda – boškarina/Meso istrskega goveda – boškarina i Dalmatinska janjetina, tako da će Hrvatska početkom iduće godine biti bogatija za još četiri hrvatske gastrodelicije zaštićene na EU razini. Posljednji hrvatski proizvodi zaštićeni na EU razini su Zagorski bagremov med i Zagorski štrukli/Zagorski štruklji, a njihovo zemljopisno područje proizvodnje obuhvaća područje Hrvatskog zagorja, čiji reljefni i klimatski čimbenici te floristički resursi određuju specifičnost ovog meda, odnosno specifičan, tradicionalan način pripreme i tradicionalnu recepturu ovog jela, karakteristične za ovo zemljopisno područje i očuvane do danas.

Doniranje i smanjenje otpada

U Republici Hrvatskoj godišnje na otpadu završi 286 tisuća tona hrane, pri čemu se hrana baca u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije pa do kućanstava. Sukladno ciljevima UN-ove Agende za održivi razvoj – do 2030. godine upola smanjiti otpad od hrane na razini maloprodaje i potrošača te smanjiti gubitke hrane duž cijelog prehrambenog lanca – Vlada RH je donijela Plan sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane RH 2019. – 2022. U tom je pogledu unapređen zakonodavni okvir, objavljen je Vodič za doniranje hrane, održane su radionice za donatore i posrednike u lancu doniranja hrane te je pokrenut projekt »e-doniranje« koji je do danas spasio oko 400 tona hrane. Objavljeni su i sektorski vodiči za sprečavanje otpada od hrane za sve faze prehrambenog lanca, od primarne proizvodnje i prerade do trgovine, ugostiteljstva i institucionalnih kuhinja.

Općenito se u RH godišnje donira oko 1.700 tona hrane te su količine većinom u porastu od 2016. godine od kada se prate podaci. Nastavlja se raditi na sprečavanju otpada od hrane – sredstvima EU Mehanizma za oporavak i otpornost, a u okviru provođenja mjere Nacionalnog plana za oporavak i otpornost RH provodi se reforma Unapređenje sustava doniranja hrane u RH, ukupne vrijednosti od 32 milijuna kuna, od čega je 30 milijuna kuna izdvojeno za infrastrukturno opremanje posrednika u lancu doniranja hrane i banke hrane.

Lički škripavac

Očekuje se da će banke hrane početi s radom najkasnije početkom 2024. godine, u planu je i osnivanje Savjeta koji će pratiti i dalje unapređivati njihov rad, a do kraja godine planirano je usvajanje novog plana za otpad od hrane za iduće šestogodišnje razdoblje, dodjela ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za infrastrukturno opremanje posrednika u lancu doniranja hrane i banke hrane te sklapanje dobrovoljnih sporazuma o sprječavanju otpada od hrane sa subjektima u poslovanju s hranom, udrugama civilnog društva, znanstvenom zajednicom i ostalim zainteresiranim dionicima.

(*sadržaj nastao u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede RH)