ZAGREB Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta zatražilo je očitovanje urednica zbornika »Didov san« te očitovanje Tomislava Janovića, člana Stručnog povjerenstva za znanstvenu-izdavačku djelatnost koji je u ime Povjerenstva ocjenjivao zbornik. U odgovoru na upit Ministarstvo nam je dostavilo dijelove očitovanja Jasne Čapo i Caroline Hornstein Tomić te cjelovito očitovanje Janovića. 

Čapo je istaknula da je riječ o »teškoj difamaciji Zbornika, u kojemu su prije svega predstavljene individualne priče, iskazi i analize iseljenika povratnika«, a »Zbornik je donio vrlo široki dijapazon iskaza o iseljeništvu, domovini i identitetu«. 

Teško pogođena

Čapo je navela i da je »sudeći prema recenzijama, riječ o izvrsnom i prvom te vrste pristupu povratničkoj iseljenikoj tematici«, a sve su urednice, uz pomoć recenzenata, prošle sve tekstove ne bi li još jednom provjerile nalaze li se u njima bilo kakvi sporni ili utuživi dijelovi, uključujući i eventualni povijesni revizionizam. 

Čapo je izrazila žaljenje što se Zbornik nije čitao kao dokument o heterogenim iseljeničkim sdubinama, a kao »akademski djelatna članica ovoga društva osobno teško pogođena ovom difamacijom«. 

Članak Marina Sopte na koji se poziva u našem listu samo je reprint iz njegove knjige objavljene 2012. godine, a »drugi spominjani Soptin tekst razgovor koji je s njim vodila… (a) takav prilog dozvoljava i faktografske greške«. 

Ministarstvo navodi da slične stavove dijeli i Hornsein Tomić. Ona je napisala kako je stekla dojam da su napade pokrenuli skriveni konflikti unutar Instituta za etnologiju i folkloristiku te je u tom smislu »Didov san« bio instrumentaliziran za unutarinstitucionalni sukob. Ustvrdila je da se Zbornikom htjelo otvoriti novu znanstvenu raspravu o emigraciji i dijaspori kroz prizmu povratnika te dati glas onima na koje se to odnosi – samim povratnicima – u svoj svojoj raznolikosti«. 

To, smatra Hornstein Tomić, nije povezano s raspravama o povijesnom revizionizmu. »Takva tvrdnja nije ništa drugo nego polemika te nastoji srušiti kredibilitet i dovesti u pitanje namjere urednika. Takva praksa, čak i maskirana znanstvenom argumentacijom, zapravo je parodija znanstvene rasprave«, navodi Hornstein Tomić. 

Janović, inače docent na Hrvatskim studijima, u očitovanju navodi da je »izdavačkom prijedlogu dodijelio ocjenu B (u rasponu od A do D) i ujedno predložio da se iz kategorije ‘znanstveno djelo’ zbornik prebaci u kategoriju ‘referentno djelo s izvornim doprinosom’. To sam učinio jer sam smatrao da je dokumentarno-stručni aspekt nekih priloga izraženiji od znanstvenog«. Janović je napomenuo da prilikom ocjenjivanja djela nije pročitao čitav rukopis, ali je pregledao njegov sadržaj i znanstvenu opremu te detaljno pročitao dvije priložene recenzije, što je, kako navodi uobičajen postupak. 

Nepročitan rukopis

 Janović navodi da potpuno stoji iza svoje ocjene izdavačkog prijedloga. Iako, kako je sam naveo nije pročitao čitav rukopis zbornika, »pojedine medijske natpise o izdavanju i financiranju zbornika ne smatram potrebnim komentirati jer načinom na koji su napisani daleko više govore o njihovim autorima,  nego o samom djelu«. 

Ministarstvo je u odgovoru na naš upit navelo da je na temelju Javnog poziva spomenutom zborniku dodijelilo 20.707,50 kuna te da ni na koji način nije utjecalo niti može utjecati na sadržaj zbornika. Stav je Ministarstva da znanstveni radovi moraju biti temeljeni na činjenicama. »Poznat je naš naglašeno negativan stav o fašizmu kao i pozitivno određenje o antifašizmu kao tekovini koje je, i prema Ustavu RH, ugrađena u temelje Hrvatske i cijelog progresivnog svijeta«, navodi Ministarstvo.