ZAGREB Aktiviranje državne imovine, odnosno povećanje prihoda od privatizacije državne imovine i povlačenje dobiti iz strateških i tvrtki od posebnog interesa za državu bili su dio proračunskog plana u ožujku. Privatizacija je trebala utjecati na smanjenje javnog duga, odnosno potreba za zaduživanjem, a povlačenje dobiti povećavalo je proračunske prihode i samim utjecalo na to da se deficit državnog proračuna drži ispod tri posto, kako je to i planirano. Međutim, privatizacijski prihodi od 1,6 milijardi kuna sigurno se neće ostvariti, jer su ti procesi stali onog trenutka kada je i pala Vlada i čini se da su završeni prodajom dionica Končara.

Javna potrošnja

Sada se klima i provođenje druge Vladine odluke, one o povlačenju dividende na osnovu vlasničkih udjela. Vlada je u proračunu planirala na osnovu dividende zaraditi 832 milijuna kuna, međutim njezina odluka da većina tvrtki koja posluje s dobiti mora uplatiti 60 posto svoje dobiti sugerirala je da bi taj iznos mogao biti možda i dvostruko veći.

Poduzeća, pogotovu ona u kojima država nije većinski vlasnik svih su proteklih godina izražavala nezadovoljstvo obvezom uplate dividende u državni proračun, objašnjavajući da će tako novac umjesto u investicije otići u javnu potrošnju. Najznačajniji doprinos proračunu su proteklih godina davale energetske tvrtke u većinskom vlasništvu države HEP, Plinacro i Janaf, posebice HEP. One su od početka krize u proračun ukupno uplatile milijarde kuna kojima su pokrivani javni rashodi. Najveći dio uplate i ove godine očekuje se upravo od HEP-a i to čak milijarda kuna, što bi značilo da će samo zahvaljujući HEP-u biti prebačen plan prihoda od dividende.

No, nedavno je skupština tog društva, koju ustvari čini ministar gospodarstva Tomislav Panenić, jer je država stopostotni vlasnik te tvrtke, donijela odluku o raspodjeli dobiti i prema njoj nijedna lipa od 1,62 milijardi kuna ne bi trebala završiti u državnom proračunu. Takva je odluka Skupštine, odnosno ministra Panenića u suprotnosti s onim što je odlučeno na Vladi i za što je i on sam digao ruku. No, ministar Panenić objasnio nam je da odluka skupštine ne znači da HEP u konačnici novac neće uplatiti u državni proračun, te da sredstva koja bi trebala dobiti država ionako u toj odluci nisu namijenjena za neku drugu potrošnju. Panenić kaže da je HEP lani imao dobru godinu, što pokazuje i njegova dobit, ali da se dinamika isplate dividende treba dobro planirati kako se ne bi ugrozila likvidnost poduzeća ako u državni proračun mora odjednom uplatiti milijardu kuna.

Smanjenje izdataka

– Takva uplata ni za koga ne bi bila lagana, pa nije ni za HEP, ali u dogovoru s ministrom financija Zdravkom Marićem mi ćemo odrediti dinamiku uplate i HEP će poštovati odluku Vlade, na način da ona ne ugrozi njegovu likvidnost, kazao nam je ministar Panenić.

Kad je sigurno da će privatizacijski prihodi podbaciti za više od milijardu kuna, jasno je da veći prihod od povlačenja dobiti znači da bi se dio javnog duga, kojeg su trebali pokriti privatizacijski proihodi, mogao isplatiti iz proračunskih prihoda, odnosno prihoda od dividende. Uz to veća dividenda znači i jamstvo da će se ostvariti planovi o smanjenju deficita, jer u proračunski će plan trebati ugurati i više od 120 milijuna kuna nepredviđenih troškova prijevremenih parlamentarnih izbora. Vlada mora pronaći i novac za isplatu regresa, pa bi svaka kuna više od dividende također dobro došla kako se ne bi narušavala proračunska konstrukcija koja jamči deficit manji od tri posto, čak i prema europskoj metodologiji. No, Vladin plan koji je bio temeljen na jačem korištenju državne imovine na kraju je srušila sama vladajuća većina koja je izglasala nepovjerenje svojoj Vladi. Ako proračunski planovi između ostaloga i radi toga dođu u pitanje, uvijek postoji rješenje kojim su se služile sve dosadašnje vlade, smanjenje kapitalnih izdataka iz proračuna, primjerice za škole, bolnice ili ceste, te smanjenje nacionalnog doprinosa za povlačenje sredstva iz EU fondova. Iz Ministarstva financija uvjeravaju da ove godine neće biti tako.