Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan nije za zabranu društvenih mreža mlađima od 16 godina, što je potez za kojim je već posegnula Australija, a uskoro će i Velika Britanija i još neke zemlje.

Navodi da se moramo pomiriti s činjenicom da djeca žive u digitalnom okruženju.

“To je takvo doba i siguran sam da se taj kotač neće vratiti unatrag i da ćemo djeci nešto zabraniti. To je njihov svijet, a sada je pitanje za cijelo društvo kako taj prostor učiniti sigurnim. Generalno, nijedna zabrana nikad nije donijela ništa dobro. Najlakše je nešto zabraniti”, rekao je Habijan u Otvorenom HTV-a.

S njim se ne slaže saborska zastupnica Marija Selak Raspudić.

“Odgovorni smo za maloljetnike”

“Ne slažem se s time da nijedna zabrana nikad ništa dobro nije donijela. Imamo konkretne zabrane koje su donijele mnogo dobra, primjerice zabranu istraživanja na genomu koja bi išla u smjeru kloniranja ili korištenje nuklearnog oružja. Postoje brojne točke u kojima je društvo odlučilo stati i nešto zabraniti”, rekla je, navodeći da smo odgovorni za maloljetnike.

Podsjetila je na četiri inicijative koje je već predložila.

“Prva se odnosila na načelno određenje prema umjetnoj inteligenciji, ali nije bila prihvaćena. Druga na izmjenu Kaznenog zakona – tražila sam da se deepfake regulira kao posebno kazneno djelo. Treća je bila regulacija korištenja mobitela u školama. Jedno je javni prostor, za koji je država odgovorna, a to su škole. Pažnja djece mora biti na školskom gradivu. Smatram i da trebamo natjerati velike internetske platforme na suradnju. Njihovi algoritmi potiču ovisničko ponašanje, a njihovo deklarativno zabranjivanje korištenja bez pristanka roditelja treba učiniti proaktivnim. Oni trebaju biti odgovorni za provedbu, ne država”, poručila je Selak Raspudić.

Psihologinja Renata Ćorić Špoljar naglasila je da društvene mreže same po sebi nisu štetne, ali način njihove uporabe može biti problematičan.

Trebaju postojati granice

“Mislim da one kao alat nisu štetne, ali stvar je načina na koji se koriste. Granice su važne za sve u životu, a tako je i za društvene mreže. No još su važniji podrška, učenje, prevencija i regulacija. Mnogi adolescenti koji imaju 16 godina nisu mentalno na istoj razini zrelosti. Mladi sami kažu da su za granice i poštuju ih, ali ima i djece koja to ne čine. Prekomjerna izloženost u nekontroliranim uvjetima bez povjerenja roditelja nije jednostavna stvar. To je kompleksno, osobito u burnom razdoblju odrastanja”, zaključila je psihologinja.

Eurozastupnica Sunčana Glavak drži, pak, kako sama zabrana društvenih mreža ne bi bila dovoljna.

“Zabrana sama po sebi neće imati nikakav utjecaj ako djeci oduzmemo društvene mreže, a ne naučimo ih kako razmišljati. Samo ćemo prolongirati problem. Danas 97 posto mladih živi na internetu, a granica bi – prema istraživanju Eurobarometra i 67 posto ispitanika – trebala biti 16 godina. U svakom slučaju, moramo odgovoriti na pitanje želimo li prostor u kojem djeca uče i treba li taj prostor biti siguran. Platforme trebamo gledati kao dionike procesa, a ne isključivo kao krivce. Bez njih nećemo moći napraviti promjene”, poručila je Glavak, piše HRT.