ZAGREB - Proračunski prihodi u prvom polugodištu ove godine slabiji su od planiranih. Priznao je to jutros u emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada” ministar financija Slavko Linić koji nije govorio o detaljima, nego tek da su prihodi proračuna nekoliko postotnih poena ispod plana.

Naglasio je i to da u proračun još nisu uključene dobiti društava poput Ine te prihod od prodaje dionica Janafa, što će ih jedna državna agencija prodati drugoj, odnosno Audio će ih kupiti od HANDA-e. Od tih se transakcija očekuje milijardu kuna. Ministar je otkrio da je država u pola godine platila milijardu kuna više subvencija u poljoprivredi nego lani, odnosno da je isplatila subvenciju za cijelu godinu, te da je dala i tri milijarde kuna za sanaciju zdravstva, pa je radi toga već sada deficit dosegnuo planirani za cijelu godinu, što je oko deset milijardi kuna. Linić očekuje i to da će do kraja godine sve to biti “popeglano” jer više neće biti izvanrednih plaćanja.

Međutim, zbog izdataka za zdravstvo već sada najavljuje da bi u zadnjem kvartalu ove godine mogao biti predložen drugi ovogodišnji rebalans proračuna.

Ministar je potvrdio i da će u sljedećem tjednu država izdati kunsku obveznicu te kunsku obveznicu koja će biti uz valutnu klauzulu, ali nije želio govoriti o detaljima, pa tako ni o ukupnom iznosu zaduženja, ali je priznao da će kamata po kojoj će se država zadužiti biti viša od pet posto.

Inozemna zaduženja u ovoj godini više neće biti jer prije izlaska na strana tržišta Hrvatska mora dokazati da nije samo pokrila dugove u zdravstvu nego da je doista restrukturirala taj javni servis. 

Domaće autoceste neće u koncesiju ukoliko za to država ne dobije barem tri milijarde eura jer je to prag iznad kojeg takav posao postaje isplativ za javne financije.

Ceste su se, pojasnio je ministar, posebno ističući onu od Zagreba do Rijeke i do Splita, gradile za četiri milijarde eura što sada pritišće javni dug, a on se može pokriti uz tri milijarde od koncesija te 60 lipa po litri goriva koje će država i dalje ubirati u državni proračun i vraćati dugove za cestogradnju.

– Ukoliko dobijemo više od 3 milijarde eura, onda ćemo i prihod od ovih 60 lipa moći preusmjeriti u gradnju pruga i terminale kako bi naše luke i željeznice bile konkurentne, kazao je Linić.

Ako koncesije ipak ne bude, država će morati naći načina da se nosi s javnim dugom koji je već opasno pritišće, jer na sadašnjih 180 milijuna kuna treba uključiti i dio dugova HŽ-a i Croatia Airlinesa, pa je,  upozorava ministar, to opasna visina i približavanje trenutku kada dug prelazi 60 posto BDP-a.