Foto Pixsell
Plenković najavio kompenzacijske mjere Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za poslodavce koji isplaćuju minimalne plaće
povezane vijesti
Vlada je u petak donijela Uredbu o visini minimalne plaće za 2026. godinu, prema kojoj se ona utvrđuje u bruto iznosu od 1.050 eura.
To je povećanje od 80 eura u odnosu na minimalac za 2025. godinu, odnosno za 8,25 posto.
Minimalna bruto plaća za 2025. godinu iznosi 970 eura.
Visina minimalne plaće utvrđuje se jednom godišnje, najkasnije do 31. listopada tekuće godine za sljedeću kalendarsku godinu.
Minimalna plaća ne može se utvrditi u iznosu manjem od iznosa koji je bio utvrđen za prethodnu godinu.
Premijer Andrej Plenković rekao je da su Vlada i parlamentarna većina pažljivo razmotrili prijedloge sindikata, poslodavaca i ekonomske struke te kako smatra da je 1.050 eura primjeren iznos minimalne bruto plaće za 2026. godinu.
Pohvalio se da je od 2016. godine i prve Vlade kojoj je bio na čelu do 2026. godine, bruto iznos minimalne plaće s tadašnjih 414 porastao na 1.050 eura, a da je u protekle tri godine minimalac porastao za 50 posto.
Najavio je kompenzacijske mjere Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za poslodavce koji isplaćuju minimalne plaće, kako bi se očuvala zaposlenost.
To znači da će država poslodavcima koji isplaćuju minimalac pomiriti u prva tri mjeseca razliku između 970 i 1050 eura odnosno 80 eura.
Dodaje kako je Vlada primijetila da te mjere koristi manji broj poslodavaca nego što bi se očekivalo, što znači da su oni ekonomski u stanju nositi tu težinu rashoda za minimalne plaće.
Istaknuo je i da se podizanjem minimalca nova studentska satnica penje na 6,56 eura, sa sadašnjih 6,06 eura.
Ministar rada Marin Piletić rekao je kako Hrvatska više nije na začelju u EU-u prema iznosu minimalne plaće, nego se ubrzano približava europskom prosjeku, a to pokazuje i usporedba prema paritetu kupovne moći.
Danas je u Hrvatskoj prema njegovim riječima do 970 eura bruto plaće 70.822 zaposlenih, a do 1.050 eura bruto njih 131.559.
Zahvaljujući proširenim kolektivnim ugovorima u određenim sektorima, dodao je, Hrvatska već ima više standarde za minimalnu plaću u odnosu na onu propisanu uredbom od 970 eura.
Na primjer, u graditeljstvu je za najjednostavnije poslove minimalna plaća 1.000 eura, a za složenije raste do 2.200 eura.
Iznos od 1.050 eura minimalne bruto plaće omogućit će dio bruto minimalne plaće u prosječnoj u prvih sedam mjeseci 2025. godine od 52,8 posto, rekao je Piletić.
Pčelarima za saniranje štete zbog pomora pčelinjih zajednica 100 tisuća eura
Vlada je na sjednici u petak donijela Program potpore pčelarima za saniranje šteta uzrokovanih pomorom pčelinjih zajednica u 2025. godini, vrijedan 100 tisuća eura, pri čemu će iznos potpore po pčelinjoj zajednici maksimalno iznositi 185 eura.
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva David Vlajčić je kazao kako je cilj Programa kroz financijsku pomoć oštećenim pčelarima nadoknaditi dio izgubljene dobiti zbog naglog prestanka proizvodnje i trženja pčelinjim proizvodima te osigurati nastavak rada.
Kako se navodi u obrazloženju odluke Vlade, u Međimurskoj, Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, tijekom 2025. godine zabilježeni su pomori pčela. Pomor pčelinjih zajednica uzrokovao je velike štete pogođenim pčelarima, a osim izravnih šteta u gubitku pčelinjih zajednica i posljedično tome gubitaka u proizvodnji, pomor pčela na određenom području negativno utječe i na uspješno oprašivanje poljoprivrednih i samoniklih usjeva na istom.
Iznos potpore proporcionalno će se raspodijeliti prihvatljivim korisnicima prema broju stradalih zajednica, a maksimalno do iznosa od 185 eura po pčelinjoj zajednici, rekao je Vlajčić.
Prihvatljivi korisnici potpore su pčelari upisani i ažurirani u Evidenciji pčelara i pčelinjaka i oni na čijim je stacionarnim ili selećim pčelinjacima dopremljenim na područje na kojem se dogodio pomor pčela, potvrđen pomor pčelinjih zajednica temeljem službenih podataka Državnog inspektorata.
Financijska sredstva za provedbu Programa osigurana su u državnom proračunu za 2025. godinu, navodi se u obrazloženju.
Provedbom mjere iz ovog Programa korisnicima će se osigurati mogućnost daljnjeg ostanka u sektoru pčelarstva, što će izravno utjecati na brojnosti pčelinjih zajednica, na uspješno oprašivanje poljoprivrednih i samoniklih usjeva i na kontinuiranu proizvodnju pčelinjih proizvoda. Vraćanjem pčela na isto područje doprinijeti će se očuvanju biološke raznolikosti, kaže se u obrazloženju odluke Vlade.
