„Trideset godina poslije znamo da do pravde nije došlo, ne znamo tko je ubojica, ne znamo ni tko je zataškao, tko je učinio sve da se zločin zataji, a ono što je najstrašnije, to što mi ne znamo ipak zna jako puno ljudi i oni s tim mogu živjeti”, kazao je Milošević prisjetivši se 1995. godine, stradavanja Srba poslije Oluje i šestoro ubijenih civila u Gruborima.

Grubori, istaknuo je Milošević, postali su zbog zločina i svega što se događalo poslije opće poznato mjesto i simbol stradanja Srba poslije Oluje iako su se i u ostalim zaseovcima Plavna dogodila ubijanja.  U nedavno objavljenom dokumentima izbrojao sam više od 20 ubijenih i nestalih u Plavnom bez Gruborana, naveo je.

“Što sad kada nema pravde ni procesuiranja zločina, što se može napraviti da se krene dalje u budućnost”, upitao je Milošević u obraćanju okupljenima mještanima sela Grubori i obiteljima ubijenih, te ustvrdio kako su  okruženje i atmosfera danas nešto drugačiji nego prije pet godina kada su se prvi put okupili, da „klatno koje smo pomaknuli naprijed se vratilo”.

„Ali nemojmo da nas to obeshrabri, da nam provala crnila na ulici ubije nadu u razgovor, pomirenje, zajednički život koji je postojao i prije i i postojat će dok god je dobrih ljudi”, pozvao je predsjednik SNV-a.

Naglasio je također da sve žrtve imaju jednaku empatiju i status bez obzira na nacionalnost, te da od toga neće i ne mogu odustati.

U ime Vlade, državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Fadila Bahović kazala je kako je komemoracija sjećanje na teška vremena, ali i podsjetnik na nevine žrtve s obje strane „jer rat je nemilosrdan i ne štedi nikoga”.

Rekla je kako sudbinu Grubora dijele mjesta diljem Hrvatske u kojima su stradali i Hrvati i Srbi kao i drugi hrvatski državljani. „Prošlost ne možemo mijenjati, ne možemo ignorirati niti izbrisati, ali možemo iz nje učiti tako da poštujemo žrtve rata i zajednički radimo na miru i izgradnji pravednijeg društva na dobrobit svih hrvatskih građana”, istaknula je.

Na nama je da naše buduće naraštaje učimo o važnosti prihvaćanja i zajedništva jer jedino tako možemo graditi mirno društvo temeljeno na pravednosti, istini i na demokratskim vrijednostima, a hrvatska Vlada želi doprinijeti uspostavi povjerenja i međusobnog uvažavanja, dodala je Bahović.

Komemoraciju su organizirali Srpsko narodno vijeće, Vijeće srpske nacionalne manjine Šibensko-kninske županije, a poštovanje nevinim žrtvama VRO “Oluja”, pomaganjem vijenaca i paljenjem svijeća, odali su i Melita Mulić, izaslanica predsjednika Republike, Nenad Tisaj, zamjenik župana Šibensko – kninske županije, ujedno i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, te u ime Vlade Fadila Bahović, državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.

Na komemoraciji su nazočili i Marijo Ćaćić, gradonačelnik Knina sa svojim zamjenicima, Anja Šimpraga, saborska zastupnica SDSS-a, Alen Tahiri, ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH, Ognjen Vukmirović, zamjenik Šibensko-kninskog župana, te predstavnici Vijeća srpske nacionalne manjine iz nekoliko županija, Srpskog kulturnog društva “Prosvjeta”, kao i načelnici kninskih općina Biskupija i Ervenik, i izaslanstvo Veleposlanstva Republike Srbije u RH.