Tvrtka Apex Management iz Zagreba, čiji je osnivač i direktor Matija Krajač, sin glavnog tajnika Hrvatskog olimpijskog odbora Siniše Krajača, pokrenula je postupak za gradnju sunčane elektrane u Kruševu. Projekt je u javnost dospio u trenutku kada se ime obitelji Krajač nalazi u fokusu zbog aktualne afere u Hrvatskom olimpijskom odboru.

Predali elaborat

Naime, obiteljsku kuću Siniše Krajača policijski je USKOK u četvrtak 23. srpnja pretražio i izuzeo dokumentaciju. Kako je dosad poznato, glavnog tajnika HOO-a za sada ne sumnjiče za počinjenje kaznenih djela.

Tvrtka Apex Management, koja je prije nekoliko godina na javnom natječaju Grada Obrovca kupila zemljište predviđeno za izgradnju sunčane elektrane, podnijela je Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, a ovih dana taj je postupk i pokrenut. Uz zahtjev je priložen elaborat zaštite okoliša koji je izradila zagrebačka tvrtka Ires ekologija.

Prema javno dostupnim podacima, Matija Krajač povezan je s poslovima u području konzultinga i upravljanja te je direktor ili vlasnik više tvrtki. Na LinkedInu je naveden kao menadžer u tvrtki PwC Croatia u području strategije i operacija. PwC Croatia pruža revizijske i povezane usluge, porezno i pravno savjetovanje, savjetovanje u vezi s transakcijama te poslovno savjetovanje. Tvrtka se ranije našla u središtu javnosti zbog slučaja Hrvatskog skijaškog saveza, nakon što je otkriveno da tijekom revizija godinama nisu uočene višemilijunske financijske malverzacije.

Krajač mlađi kao direktor ili vlasnik povezan je i s tvrtkama Istra Zeen Secondo i Renewa Solutions. Direktor je Istra Zeen Seconda, tvrtke registrirane za iznajmljivanje i upravljanje nekretninama, koja upravlja kompleksom od četiri vile, Ville Verdi Istriane, u Tinjanu.

Njegova tvrtka Apex Management kupila je zemljište površine 89.924 četvorna metra na javnom natječaju koji je grad Obrovac proveo u jesen 2023. godine. Prihvaćena je ponuda tvrtke u iznosu od 680.000 eura. Na lokaciji buduće elektrane prevladava makija i nema izgrađenih objekata. Sjeverno i zapadno prolaze županijske ceste ŽC6025 i ŽC6026, dok se sjeverozapadno od obuhvata nalaze stočni sajam, stambeni i gospodarski objekti.

Milijunska investicija

Prema projektu, sunčana elektrana Kruševo imat će priključnu snagu od 4,99 MW, prostirat će se na oko devet hektara, a trasa priključnog kabela bit će duga oko 6,1 kilometar. Proizvedena električna energija predavat će se u distribucijsku elektroenergetsku mrežu, a prema procjenama, sunčana elektrana Kruševo godišnje bi mogla proizvesti dovoljno električne energije za opskrbu približno 3.250 kućanstava na područja Kruševa, Obrovca i Zatona Obrovačkog.

Pri izgradnji SE Kruševo planiraju se postaviti fotonaponski moduli s nosivom potkonstrukcijom i to na površini od približno 4 hektara, izmjenjivači, kabelski razvod i ostala potrebna oprema. Unutar zahvata elektrane gradit će se i baterijski sustav za skladištenje električne energije, bit će planiranog kapaciteta do ukupno 5 MW/20 MWh. Baterijski sustav ne povećava godišnju proizvodnju iz FN modula, nego služi za pohranu energije u vrijeme kad je potrošnja ili cijena povoljnija.

Sunčana elektrana ukupno instalirane snage od 5.000 kW prosječno godišnje proizvede od 5.000 do 7.000 MWh električne energije, a s obzirom na to da će SE Kruševo imati bolje sunčane uvjete može se očekivati i proizvodnja od 6,5 do 7,0 GWh godišnje. Prosječno kućanstvo u Hrvatskoj troši otprilike 4.000 do 6.000 kWh godišnje, pa bi elektrana od 5 MW mogla opskrbljivati od 1.000 do 1.300 kućanstava godišnje, ovisno o stvarnoj proizvodnji i potrošnji kućanstava.

Za ovakvu elektranu od 5 MW, bez cijene zemljišta, okvirno ulaganje samo u izgradnju fotonaponskog postrojenja u praksi se najčešće kreće oko četiri do sedam milijuna eura, a s kvalitetnijom opremom, priključkom, projektiranjem i ostalom infrastrukturom može stajati i više. Baterijski sustav od 5 MW/20 MWh je zasebna velika stavka i može znatno povećati ukupnu investiciju, često za još nekoliko milijuna eura, ovisno o tehnologiji i opsegu radova. Za solarne elektrane se u Hrvatskoj često navodi povrat ulaganja od šest do 10 godina, a uz poticaje i dobru samopotrošnju može biti i kraći.