U uredbama i direktivama leže novac, radna mjesta i gospodarski rast i zato se oko toga u Bruxellesu vode rovovske bitke, kaže Daniel Mondekar
Vrag je u detaljima, a milijarde u zarezima: u prvih godinu dana u Europskoj uniji, domaća se javnost, kad su u pitanju posljedice članstva, uglavnom usredotočila na novac iz europske blagajne, baveći se uplatama i isplatama iz europskih fondova. U isto vrijeme, međutim, gotovo nezamijećeno prolazili su pregovori o izmjenama direktiva i uredbi, iako upravo tamo leži najveći novac.
»U zarezima i paragrafima direktiva i uredbi kriju se puno veće koristi i rizici nego u fondovima o kojima svi pričaju«, kazao nam je ovoga tjedna jedan diplomat, dobro upoznat s procedurama donošenja novog europskog zakonodavstva i mogućim posljedicama koje, čak i naizgled minorne izmjene, mogu imati na gospodarstvo država članica.
O jednoj takvoj situaciji nedavno je članove saborskog Odbora za europske poslove te Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu izvijestio ministar Siniša Hajdaš Dončić. Prije nepunih mjesec dana u Vijeću EU raspravljalo se o tzv. megakamionima, kamionima dužim od 22 metra i težine do 60 tona. Zemlje poput Švedske, Nizozemske, Finske, tražile su od ostalih zemalja članica da se kompromisnim rješenjem omogući, praktički, nesmetan prijevoz megakamionima. Hrvatska je intervenirala, okupila saveznike, i sporni članak kojim se propisuje prijevoz megakamionima na kraju je izbrisan. »Bio je to politički uspjeh«, pohvalio se zastupnicima resorni ministar.
Brza reakcija Vlade
O kakvom je zapravo uspjehu riječ? Da sporni članak nije brisan, Hrvatska bi se mogla naći u situaciji da svoju infrastrukturu – od nosivosti mostova i vijadukata do izlaza s autocesta – mora prilagođavati tim gorostasnim vozilima.
U isto vrijeme, prijevoz megakamionima naštetio bi konkuretnosti željeznica u Europi, a Hrvatska namjerava novac iz EU fondova uložiti upravo u daljnji razvoj željezničke infrastrukture. Samo jedan članak jedne direktive, a potencijalne posljedice mjere se u milijardama.
– Vlada je tu na vrijeme reagirala i to je ono što je ključno u europskim pitanjima, prokomentirao je »epizodu« s megakamionima SDP-ovac Daniel Mondekar, predsjednik saborskog Odbora za europske poslove koji se slaže s tezom da se u europskom zakonodavstvu kriju potencijalne zamke teške milijune eura. O tome je, podsjeća Mondekar, u više navrata govorio i premijer Zoran Milanović.
– Zemlje članice u dokumentima se natežu oko dva zareza jer ta dva zareza mogu vrijediti sto milijuna eura. U uredbama i direktivama leže novac, radna mjesta i gospodarski rast i zato se oko toga u Bruxellesu vode rovovske bitke, ističe Mondekar.
Domaći gospodarski sektor bio je hrvatskim predstavnicima u prvom planu i kad se u Bruxellesu razgovaralo o ograničenjima emisija ugljičnog dioksida iz vozila, o korištenju aditiva u mesnim pripravcima ili o ukidanju naplate roaminga za pozive između zemalja članica EU-a. Domaće luke, od Rijeke do Ploča, i brodarske kompanije bile su na dnevnom redu kada se raspravljalo o novim uredbama u području lučkih usluga i brodskog prometa: jedna takva uredba, primjerice, stavila bi za deset godina izvan snage koncesijske ugovore u pojedinim hrvatskim lukama koji su potpisani na razdoblje dulje od 2025. godine. Hrvatska se, radi zaštite domaćih luka, usprotivila takvom prijedlogu i zatražila da se ugovore koji su na snazi za razdoblje dulje od 2025. godine ne prekida, nego da ih se ostavi da vrijede do isteka. U protivnom, argumentirali su hrvatski predstavnici, narušit ćemo pravila tržišnog natjecanja i, što je još gore, pravnu sigurnost ulagača koji ionako nisu presretni uvjetima u Hrvatskoj. Ishod spora oko ove uredbe još nije poznat.
Klonirane životinje
Jednako tako nije sasvim poznato ni hoće li se u budućnosti na menijima domaćih restorana smjeti naći potomci kloniranih istarskih boškarina, ali nema nikakve sumnje da je rasprava o toj temi jedna od najbizarnijih u saborskim odborima. Ne čudi stoga što se HDZ-ova zastupnica Đurđica Sumrak, članica Odbora za poljoprivredu, bez problema prisjetila te sjednice, složivši se da je bila riječ o doista bizarnoj debati. Nezadovoljna je, međutim, što predstavnici resornog ministarstva nisu bili dovoljno pripremljeni pa članovi Odbora, primjerice, nisu dobili nedvosmislen odgovor na pitanje uime koga točno Hrvatska traži pojašnjenje Komisije kad su posrijedi klonirane životinje. Ova Vlada nije se pripremila za članstvo u EU i na sve ono što članstvo sa sobom nosi, smatra HDZ-ova zastupnica, koja tvrdi da predstavnici Vlade nerijetko na odbore dolaze nedovoljno pripremljeni.
Očekivano, ako se pita SDP-ovog šefa Odbora za europske poslove, to nije točno.
O radnim mjestima »skrivenim« u direktivama domaća je javnost mogla doznati kad se razgovaralo o zabrani plastičnih vrećica. Hvalevrijedan ekološki cilj doveo bi u pitanje više od 1.500 radnih mjesta u domaćim tvrtkama koje se, izravno ili neizravno, bave tom proizvodnjom. Zato u Vijeću EU-a Hrvatska okuplja saveznike kako bi »progurala« pravila koja neće ići na štetu njezinih proizvođača.
– Dobivamo sve materijale na vrijeme, europska koordinacija je funkcionalna i treba odati priznanje onom dobrom dijelu državne uprave koji to odrađuje. Hrvatski sabor u svakom je trenutku upoznat s time u kojoj se fazi nalazi neki europski akt, jedini problem su doista ogromne količine dokumenata, ističe Mondekar.
Hrpe papira na stol stižu i njegovom stranačkom kolegi Luki Denoni koji primjećuje i preveliku birokratiziranost Europske unije, ali podsjeća da smo takvo stanje stvari jednostavno naslijedili. Denona, međutim, ima još jednu primjedbu: želio bi, kaže, da bude malo jasnije koje koristi ili štete Hrvatska može imati od pojedinih izmjena europskih pravila o kojima se s predstavnicima Vlade raspravlja na odborima.
– Nadam se da će i zastupnici ubuduće biti angažiraniji, ali i oni koji nas zastupaju u EU bolje upućeni u ono što je korisno ili nekorisno za Hrvatsku, kaže Denona koji je, primjerice, na zadnjoj sjednici Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu ostao uskraćen na opširniji i konkretniji odgovor na pitanje o utjecaju novog željezničkog paketa na domaće tvrtke u željezničkom prometu.
Pregovaračka stajališta
Željeznica, kamioni, luke, mesne prerađevine… manji je to dio papira koji su prošli kroz ruke saborskih zastupnika, ali prije toga i državne administracije koja je, prema informacijama naših izvora, u godinu dana isproducirala stotine hrvatskih pregovaračkih stajališta za razne sastanke u Bruxellesu. Za sastanke Vijeća ministara usvojeno je više od 50 stajališta, za radne skupine i sastanke COREPER-a gotovo 700.
