Pritom morate voditi računa da ni za milimetar ne smije pasti kvaliteta javnih usluga, uporio je Milanović te pozvao šefove uprava na potpunu posvećenost reformama i povećanju efikasnosti
Stop »sivoj zoni«
Predsjednik Vlade pritom ističe kako se on i njegovi suradnici ne žele »kasnije tjednima« baviti problemima za koje osobno ne znaju, a koji ih politički opterećuju i »koji su, u stvari, u sivoj zoni« i koji možda uopće nisu kažnjivi, ali vladi predstavljaju problem.
– Naš posao nije da se bavimo samo medijima ili uglavnom medijima, nego da radimo ovaj posao. A kada mi jedno zasjedni drugo, onda imam problem – kazao je Milanović dodajući kako se sve situacije ne mogu propisati, ali da će Vlada u primjeni općih načela biti stroga.
Kako bi izbjegao bilo kakvu opasnost da bude u sukobu interesa, ministar Gordan Maras zatražio je unaprijed mišljenje od Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa o tome bi li se mogao naći u sukobu interesa ukoliko otac njegove supruge kod poslovne banke dobije kredit za koji kamate subvencioniraju županija i država. Da je Maras unaprijed zatražio mišljenje povjerenstva potvrdila nam je i predsjednica tog tijela Dalija Oršeković. Naime, otac Marasove supruge želi se kroz lokalne programe poticanja projekata kandidirati za gradnju broda, a kako je u povjerenstvu koje o tome odlučuje jedan od pet članova i predstavnik države Maras je zatražio mišljenje povjerenstva, iako zakon ne spominje roditelje bračnog druga u kontekstu sukoba interesa, nego tek supružnike, djecu, braću i roditelje.
Inače, sadašnji sastav Povjerenstva u godinu dana dao je čak 200 mišljenja na zahtjev dužnosnika koji su unaprijed željeli otkloniti mogućnost sukoba interesa.
Prema upravama javnih poduzeća koje ne žele, ne mogu ili ne znaju raditi ono što im je posao, Vlada, poručio je Milanović, Vlada neće biti popustljiva.
– Očekujem potpunu posvećenost reformama i povećanju efikasnosti. Pritom morate voditi računa da ni za milimetar ne smije pasti kvaliteta javnih usluga – kazao je Milanović poručujući kako Vlada neće i ne može više »ni dana prelaziti preko neozbiljnosti i sklonosti pojedinih uprava da idu linijom manjeg otpora«. Javna poduzeća, poručio je, moraju biti okosnica razvoja i ogledalo države. Podsjetio je i kako je u prošlosti javni sektor »u mnogim aspektima bio kasica prasica, bankomat«, a sastanci s upravama javnih poduzeća odvijali su se iza zatvorenih vrata kako bi se priskrbio novac za stranku ili osobu što je danas vidljivo iz optužnica.
Porasli prihodi
U promjenama prednjače poduzeća poput Hrvatske pošte i HŽ Infrastrukture, no ima i »određeni broj onih koji izbjegavaju nužne reforme«. Javna poduzeća su, naglasio je Milanović, važna i za uspjeh u proceduri prekomjernog deficita. Hrvatska mora prilagoditi proračun na prihodnoj, a još više na rashodnoj strani jer, navodi, to pokazuju iskustva drugih zemalja srednje i istočne Europe koje su prošle kroz proceduru prekomjernog deficita.
Od 2007. do 2012. godine subvencije javnim poduzećima iznosile su 17,1 milijardu kuna, odnosno prosječno 2,9 milijardi kuna godišnje. Veliki dio subvencija korišten je kao izvor financiranja za potrebe usluga od općeg ekonomskog interesa što je uobičajeno u onim sektorima gdje se pružaju javne usluge, a poglavito u sektoru prometa, navodi vlada u analizi poslovanja javnih poduzeća.
No, pritom se ističe kako su ta sredstva velikim dijelom korištena za tekuće poslovanje i »krpanje rupa« koje su rezultat nedovoljno kvalitetnog upravljanja sustavima.
Vlada više nema vremena i javna poduzeća mora upregnuti u ostvarenje investicijskih planova, istaknuo je Branko Grčić, potpredsjednik Vlade. U ovoj godini očekuje se da će investirati 12,4 milijarde kuna, dok bi investicije iz 2013. godine trebale biti 9,2 milijarde kuna, odnosno na razini 2012. godine. Prihodi poslovanja 20 najvećih javnih poduzeća lani su u odnosu na 2012. godinu porasli za 3,1 posto, odnosno na oko 30 milijardi kuna. Rashodi javnih poduzeća pritom su smanjeni s 31,9 milijardi na 30,7 milijardi kuna u 2013. godini.
Dobit je, prema riječima Grčića, u 2012. ostvarilo 10, a u 2013. godini 12 javnih poduzeća. Ukupna lanjska dobit tako je pokrila gubitak javnih poduzeća od 1,5 milijardi kuna u 2012. godini.
