RIJEKA Hrvatska će zatražiti da se o europskom uhidbenom nalogu raspravlja u samom Europskom vijeću, najavio je jučer hrvatski premijer Zoran Milanović potvrdivši kako Hrvatska bez borbe neće odustati od svog zakona i vremenskog ograničenja pri provedbi europskog uhidbenog naloga.

Različita primjena

Milanović ustrajava na svom dosadašnjem tumačenju prvog spora Hrvatske i Europske unije nakon što je Hrvatska 1. srpnja postala punopravna članica. Prema njegovim riječima, europski uhidbeni nalog diskriminira nove članice EU koje su u tu integraciju ušle nakon 2002. godine, pa tako i Hrvatsku, koje nisu mogle vremenski ograničiti primjenu europskog uhidbenog naloga kao što su to mogle stare članice. 

»Europski uhidbeni nalog predstavlja iznimku u Europi jer se primjenjuje različito. Austrija primjerice, kao stara članica, ima mogućnost izuzeća, a Hrvatska i Slovenija ne, i to pravo iznimke je vječno«, kazao je Milanović objašnjavajući zašto će Hrvatska zatražiti da se o tom pitanju raspravlja u Europskom vijeću. 

Europsko vijeće središnja je institucija EU i sastoji se šefova država ili vlada, predsjednika Europskog vijeća i predsjednika Europske komisije. 

Hrvatska, kako je objasnio Milanović, ne želi eskivirati taj nalog nego ga poštovati, no također želi raščistiti to pitanje. Hrvatska će u vezi s tim slučajem »strpljivo, ali razumno« lobirati da se uhidbeni nalog jednako primjenjuje na sve zemlje članice. 

Milanović, pritom, umanjuje važnost tog pitanja u europskom kontekstu. Europska komisija, kaže hrvatski premijer, o tome nikada nije raspravljala, o tome »nitko u Europi ne razgovara«, a kaže i kako je kancelar Faymann o tom sporu doznao »sasvim slučajno«. 

Jučer u ponoć istekao je rok u kojem je Zagreb Europskoj komisiji trebao odgovoriti na pitanje kada planira uskladiti hrvatski zakon o europskom uhidbenom nalogu s europskim zakonodavstvom, no u Ministarstvu pravosuđa jučer nam nisu mogli potvrditi da je pismo poslano u Bruxelles. 

Spor je izbio kada je Hrvatska, zadnjeg radnog dana prije ulaska u EU, po hitnom postupku donijela zakon kojim je ograničena primjena europskog uhidbenog naloga na zločine počinjene poslije kolovoza 2002. godine. Z

Ucjena sredstvima EU

Europska povjerenica za pravosuđe Viviane Reding u pismu hrvatskim vlastima ocjenjuje kako taj čin »nije u skladu s europskim zakonodavstvom«, pozivajući Hrvatsku da to ispravi. 

Povjerenica Reding zaprijetila je Hrvatskoj »ozbiljnim posljedicama« u slučaju nastavka kršenja preuzetih obveza, među kojima se redovito spominje mogućnost uskrate sredstava iz europskih fondova, što je jedno od najčešćih kaznenih mjera Europske komisije protiv neposlušnih članica, ali i uskrata glasačkih prava, što je pak najteža kazna koja nikad nije bila primijenjena na neku članicu Unije. 

Kontroverzni Lex Perković izazvao je ozbiljan sukob i u vladajućoj koaliciji. Dok šefica HNS-a i ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić inzistira na promjeni zakona jer Hrvatska mora »funkcionirati u okviru preuzetih obveza«, premijer Milanović, kao što se vidi, odlučio se za drugi put.