Predsjednik Zoran Milanović trenutačno se nalazi u identičnoj situaciji u kakvoj je premijer Andrej Plenković bio u jesen 2024., kada je morao odlučiti hoće li na samit Ukrajina – jugoistočna Europa, koji se održavao u Dubrovniku, pozvati i srpskog predsjednika Aleksandra Vučića.

Razjareni Bulj

U svibnju je, naime, na Brijunima samit procesa Brdo – Brijuni, a isključivo o njegovom domaćinu Milanoviću ovisi hoće li poziv dobiti i Vučić. I prije godinu i pol, i danas, politički odnosi dviju susjednih država su slabi, a Vučić je neki dan čak izjavio da očekuje vojnu agresiju iz Hrvatske, u savezništvu s albanskim i kosovskim snagama. Plenković nije želio da ambiciozno zamišljen skup u njegovoj organizaciji u Dubrovniku, na koji je stigao i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, bude na bilo koji način okrnjen, pa je poziv uputio i Vučiću, zbog čega je još i danas predmet kritika čelnika političke desnice. Kako doznajemo u Uredu predsjednika, Milanović još nije donio odluku što će učiniti, hoće li zvati i Vučića koji redovno sudjeluje na samitima predsjednika država zapadnog Balkana, a s kojim je i on proteklih dana javno polemizirao. Neće mu biti nimalo lako prelomiti, pogotovo zato što je i sam Milanović smatrao da je Plenković loše postupio u listopadu 2024.

– Kada sam čuo da je Vučić pozvan u Dubrovnik, nasmijao sam se u sebi i pomislio da to ne bude dobro završilo. Vučić je predsjednik države koja i dalje ima direktne odnose s Moskvom, koja ne uvodi sankcije, koja ima neki svoj put. Ako želiš razgovarati s Vučićem i postići da ti ne kvari šou, onda prilagodiš sadržaj i intonaciju ili, pametnije, ne pozivaš ga. Čim si ga pozvao i govoriš o razaranju Dubrovnika, što svi znamo da je istina, on će intervenirati. Što si htio postići s tim, komentirao je tih dana predsjednik Republike, a s njim su se složili brojni oporbeni političari.

Prevrtljivi političar

Plenkoviću se Vučićev dolazak u Dubrovnik ponajviše zamjerao zbog njegove izjave da je hrvatski premijer »govorio o agresiji 1991., a ja sam rekao da Srbija te stvari vidi stopostotno drugačije«. U osudi Plenkovića prednjačio je saborski zastupnik Mosta Miro Bulj, koji se i u nedjelju na Facebooku osvrnuo na tu epizodu i napisao da su Vučiću »u Dubrovniku pod noge prostirali crveni tapet, umjesto da mu jasno poruče: ‘mrš smradu četnički, miruj ili ćeš proći kao u Oluji ‘95«.

Ovakav tretman će sigurno uživati i Milanović u slučaju da ugosti Vučića na Brijunima. Boravci srpskog predsjednika u Hrvatskoj nikad nisu bili rutinskog, protokolarnog karaktera. Krajem 2017. izbila je javna svađa između premijera Plenkovića i predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović jer je ona pozvala Vučića u službeni posjet, koji je na kraju prošao u prilično napetoj atmosferi. U travnju 2022. Vučić je, pak, poželio iz BiH ući u Hrvatsku u privatnom aranžmanu i obići mjesto nekadašnjeg ustaškog logora Jasenovac, ali mu to hrvatske vlasti nisu dopustile. No, proces Brdo – Brijuni je multilateralna inicijativa u kojoj su, osim Srbije i Hrvatske, još i Slovenija, BiH, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Albanija. Bez autokratskog vođe Srbije samit na Brijunima svakako bi bio manjkav.

Nekako bi možda logično bilo da Vučić sam otkaže dolazak, uz objašnjenje da odbija sjediti za stolom s visokim dužnosnicima Hrvatske, Kosova i Albanije, država koje »formiraju savez da napadnu Srbiju i samo čekaju kaos u svijetu da im se za to ukaže prilika«. Ali, Vučić je poznat kao prevrtljiv političar kojem nije problem mijenjati stavove po potrebi.

Zajedničko pismo s Ramom »uoči albanskog napada«

Aleksandar Vučić je prošlog tjedna u uglednom njemačkom dnevniku Frankfurter Allgemeine Zeitung objavio tekst što ga je sročio s albanskim premijerom Edijem Ramom, a na temu proširenja Europske unije.

– Ovaj smo članak napisali zajedno jer prepoznajemo da Europa danas teži dvama jednako legitimnim ciljevima, zemlje kandidatkinje traže realan put prema punopravnom članstvu dok države članice žele očuvati sposobnost djelovanja i jedinstvo EU-a. Stoga se zalažemo za ubrzanu integraciju pripremljenih zemalja kandidatkinja u jedinstveno tržište i šengenski prostor, udruženo su Vučić i Rama apelirali za što skoriji prijem Srbije i Albanije u EU. Međutim, koji dan kasnije Vučić je, mrtav hladan, optužio Ramu da se priprema za rat protiv Srbije.