Predsjednik ima riječ

Milanović ponovo o Frki Petešiću: Radi se o sistemskom grabežu i pohlepi. Predsjednik se izjasnio protiv širenja NATO-a

P. N., Hina

foto: Ivica Galović/PIXSELL

foto: Ivica Galović/PIXSELL

- Razlikujte sistemski namješten grabež gdje se pogoduje jednom čovjeku uz blagoslov predsjednika Vlade, rekao je Milanović.



Predsjednik države i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske Zoran Milanović sudjelovao je danas na svečanosti polaganja prisege 33. naraštaja ročnih vojnika na dragovoljnom vojnom osposobljavanju u vojarni “123. brigade HV” u Požegi te tom pšrigodom komentirao dvije godine svoga rada na najvišoj dužnosti.


– Ne vidim sebe. Radim i živim kako sam govorio, razmišljam i vjerujem kao i prije 20 godina, rekao je Milanović. Dodao je pritom da je u nekim situacijama grub, ali, rekao je, i dalje će biti takav prema nasilnicima.


Predsjednik je još jednom komentirao i tekuću aferu u kojoj pojedini zastupnici primaju naknade za odvojeni život.




– Ako netko zaista živi u Splitu pa putuje svaki tjedan u Zagreb, onda to ima smisla, rekao je Milanović.


Grabež i pohlepa


U slučaju Zvonimira Frke Petešića, predstojnika Ureda premijera Plenkovića, Milanović je još jednom rekao da se radi o “sistemskom grabežu i pohlepi”.


– Razlikujte sistemski namješten grabež gdje se pogoduje jednom čovjeku uz blagoslov predsjednika Vlade, rekao je Milanović.


Kad su ga novinari podsjetili na slučaj Peđe Grbina, koji prima naknadu iako već dugo živi u Zagrebu, Milanović je postavio protupitanje:  “Gdje je Frka-Petešić rođen? U Francuskoj. Radio je isključivo za hrvatsku državu. Došao je u Zagreb iz Pariza kao masu mojih kolega čiji su roditelji bili u emigraciji. Svi do jednog, oni uz Buenos Airesa, iz vražje matere, došli su i prijavili se u Zagrebu…”


Kod Frke, nastavio je, “imamo i već prijavljeno prebivalište u Zagrebu, pa si je onda rihtao i štelao drugo da si riješi stan”.


– Znači on je već imao prebivalište u Zagrebu. Grbin je živio u Puli, tamo je imao svoj odvjetnički ured. Oženio se, nakon toga je trebao reći, sad mi je vrijeme, sad sam se oženio i vrijeme je da to prekinem, istaknuo je Milanović.


Fond solidarnosti


Komentirao je ovom prigodom i produljenje roka koji je omogućila Europska komisija za korištenje sredstava iz Fonda solidarnosti.


– Sad treba vidjeti što će se dogoditi za godinu dana, istaknuo je Milanović.


Hrvatska i širenje NATO-a na istok


U komentaru aktualne rusko-ukrajinske krize, Milanović je istaknuo da se “na takvim stvarima gubi kredibilitet i da će nekim stvarima kasnije biti teško povjerovati”.


– Vrlo je perfidno jednu državu dovoditi u zabludu, stvarati iluziju. Jedino Njemačka i Francuska vode normalnu politiku”, rekao je Milanović.


Istaknuo je da se NATO ne bi trebao širiti na Ukrajinu jer to ugrožava hrvatski interes i dodao da će se Zapad nositi s posljedicama ako neosnovano širi paniku o napadu Rusije na tu zemlju.


Izjava hrvatskog predsjednika, koja je suprotna politici otvorenih vrata Sjevernoatlantskog saveza, stiže u vrijeme ključanja napetosti između Rusije, koja gomila vojsku na ukrajinskoj granici, i zapadnih zemalja koje je upozoravaju da ne napada tu zemlju.


Rusija za povlačenje vojske, između ostaloga, traži jamstvo da se NATO neće širiti na Ukrajinu.


“Dok sam predsjednik, bit ću protiv toga da se NATO širi igdje”, rekao je Milanović novinarima u Požegi.


Onaj tko zagovara širenje NATO-a na Ukrajinu “ugrožava i hrvatski interes. Jer mi smo u NATO-u, netko sutra može naše ljude tamo poslati”, rekao je hrvatski predsjednik.


“Širenjem NATO-a i vi preuzimate obaveze. Hoćete li i vi svoje dijete poslati” na istočni front, odgovorio je na novinarsko pitanje.


“NATO se došao dovoljno na istok. Dosta je, dosta je”, zaključio je.


Hrvatski vojnici neće u Ukrajinu


Milanović je već u siječnju poručio da vojnici iz Hrvatske, članice NATO-a, neće ići u Ukrajinu, koju je nazvao jednom od najkorumpiranijih zemalja u Europi  zbog čega su slijedile osude hrvatske vlade te vlade u Kijevu koja je pozvala hrvatsku veleposlanicu na razgovor.


Danas je ponovio da hrvatski vojnici neće na prvu liniju bude li sukoba Rusije i Ukrajine.


NATO je zadnjih tjedana poslao vojna pojačanja u svojim državama članica u susjedstvu, u Poljskoj, baltičkim zemljama, u Rumunjskoj, redom državama koje su nekada bile u istočnom bloku, a nakon raspada Sovjetskog Saveza pridružile su se NATO-u na nezadovoljstvo Rusije.


Na novinarsko pitanje hoće li hrvatski vojnici biti raspoređeni u tim zemljama Milanović je odgovorio  “To ćemo vidjeti”.


“Nije isto ako su hrvatski vojnici dio borbene skupine u Mađarskoj, na balatonskom jezeru (…) ili ako je Hrvatska vojska na prvoj liniji u iščekivanju napada. I tako što, pet godina u tenziji. Hoćemo li ove ljude slati tamo? Zašto? Zašto bi to radili”, zapitao je.


Rekao je da on kao vrhovni zapovjednik potpisuje naredbu, ali saborska većina uvijek može dvotrećinskom većinom poništiti tu odluku.


“Sabor uvijek može ići u suludu avanturu, ali će onda i odgovarati”, rekao je Milanović.


Pritom je odbacio da o tome odlučuje ministar obrane Mario Banožić  s kojim je mjesecima u sukobu.


“Njega se o tome ne pita niti će on o tome odlučivati. To su stvari najviše državne politike i na kraju Sabora”, rekao je.


Ponovio je “nema zezanja s ovime”.


Zapad ne smije podgrijavati paniku 


Upozorio je da stalne poruke Zapada o neminovnom napadu na Ukrajinu štete upravo toj zemlji.


“Gledamo kako se jedna siromašna država uništava podgrijavanjem panike. Oni sami pozivaju da se tenzije smire, Ukrajina, njihov predsjednik, ministri, zadnjih nekoliko tjedana “, rekao je Milanović.


Zapad treba biti oprezan ako barata upozorenjima bez podloge.


“Nakon ovoga će se nekim stvarima teško vjerovati. Naprosto, na ovakvim stvarima se gubi kredibilitet ako se pokaže da nije bilo sve točno”, rekao je.


U petak je podsjetio da je Hrvatska 90-ih bila u težoj situaciji nego što je Ukrajina danas, a međunarodna nametnula joj je tada embargo na oružje.


“Nitko nam nije ništa dao, dapače kad nam je bilo najteže i zbog toga se nikome nećemo svetiti. Kad nam je bilo stravično teško, teže nego Ukrajini sada, nismo dobili ništa. Dobili smo embargo”, rekao je.


“Ukrajini se stvara iluzija da se mogu obraniti od Rusije”, rekao je ironizirajući da zapad  potiče veliku, ali vojno slabiju zemlju od Rusiju da se “može praćkama i strelicama obraniti od ruske vojske, a istovremeno kažu da ‘naše vojske ondje neće biti'”. rekao je Milanović misleći na vojsku NATO-a.


Pakleni plan


“To je pakleni plan. To nije ispravno”, rekao je i smatra da jedino Nijemci i Francuzi u ovom trenutku vode normalnu politiku prema ukrajinskoj krizi.


Ukrajina nije članica NATO-a i ne potpada pod Članak 5 povelje o zajedničkoj obrani.


Milanović je rekao da je Rusija rasporedila oko 40.000 vojnika na vojnim vježbama, što je u suprotnosti s tvrdnjama Zapada predvođenog SAD-om i Velikom Britanijom koje tvrd da je više o 150.000 ruskih vojnika koji su opkolili Ukrajinu.


Milanović je nadalje, komentirajući paket mjera hrvatske vlade stanovništvu suočenom s cijenom energenata ocijenio da je iz aktualne krize najviše profitirala Rusija, kroz rast cijena energenata, a najviše pati Ukrajina.