"U isto vrijeme, za Croatia osiguranje, koje drži čak 33 posto tržišnog udjela i iz godine u godinu ostvaruje dobit, vi ste spremni prihvatiti ponudu od 121 milijuna eura", rekao je Tomislav Čuljak (HDZ). Izračunao je da bi cijena CO po kriterijima po kojima se procjenjuje 'Basler' vrijedila 566 milijuna eura.
ZAGREB - Premijer Zoran Milanović izjavio je danas da Vlada ne namjerava zakonom propisivati kakve će službene automobile koristiti lokalni i regionalni dužnosnici.
Milanović je to rekao u Saboru, odgovarajući na pitanje nezavisnog zastupnika Ivana Grubišića namjerava li Vlada dodatno urediti koje kategorije službenih automobila mogu koristiti pojedini službenici i dužnosnici.
“Što se tiče župana i jedinica lokalne samouprave, čuo sam zadnjih tjedana puno dobronamjernih savjeta da se i to regulira zakonom. Ja ne vidim to kao našu ovlast. Svatko neka odgovara svojim biračima i svatko neka se legitimira pred svojim biračima u općini koja ima auto, ako za to ima novca, u gradu, u županiji. Građani će na kraju odlučiti što je primjereno, što je neprimjereno”, rekao je Milanović.
Najavio je da će se sutra na Vladi odlučiti o kontigentu od 500 automobila za kompletan sustav državne uprave, ističući da je većina tih automobila u klasi do 130 tisuća kuna, a neki i u nižoj.
Matić: Za mjesec dana zakon koji će obešteti silovane u ratu
“Zakon je gotovo finiširan u potpunosti i za nekih mjesec dana najdulje će doći na javnu raspravu, a zatim i pred ovaj dom na čitanje i donošenje”, rekao je Matić u Saboru, odgovarajući na zastupničko pitanjue Dunje Špoljar (SDP) u kojoj fazi je priprema tog zakonskog prijedloga.
Matić je kazao kako se tom osjetljivom temom u protekle 22 godine nitko nije bavio te da “te žrtve i dalje traže svoju pažnju, traže obeštećenje, traže odštetu materijalnu i moralnu”.
“Mi ovim zakonom nećemo nikad u potpunosti nadoknaditi onu patnju koju su prošle žrtve seksualnog zlostavljanja. Međutim, Hrvatska je dužna najprije moralno priznati njihovu žrtvu i patnju koju nose u sebi 20-ak godina. Neke su se osobe već javile, neke će se javiti nakon što ovaj zakon bude donesen, da im moralno, ali i materijalno nadoknadimo ono što su proživjele”, poručio je Matić.
Čuljak: Prodate li CO po ovoj cijeni, tužit ćemo vas
HDZ-ov zastupnik Tomislav Čuljak ustvrdio je danas da bi prodaja Croatia osiguranja za 121 milijun eura državni proračun oštetila za 3,4 milijarde kuna, te najavio da će proda li se CO tako, kazneno prijaviti sve koji budu sudjelovali u prodaji.
Čuljak je, tijekom saborskoga aktualnog prijepodneva, upitao premijera Zorana Milanovića “zašto prodaje Croatia osiguranje po cijeni koja je nekoliko puta manja od tržišne i je li svjestan po kojoj cijeni ‘Uniqa’ kupuje ‘Basler osiguranje Hrvatska'”.
“Ovog drugog nisam svjestan jer nisam burzovni analitičar, a ovog prvog sam itekako svjestan. Naime, postoji samo jedna cijena – ona koju je netko spreman platiti”, odgovorio je Milanović.
Naglasio je da Vlada vjeruje da Croatia osiguranje ima vrijednost, što, kaže, pokazuje i interes ozbiljnih ponuditelja.
Objasnio je da CO, iako je u pretežitom vlasništvu države, posluje u uvjetima konkurencije te da mu treba jak partner.
Potpredsjednik vlade Branko Grčić potvrdio je danas kako će se prijedlogom Zakona o regionalnom razvoju provesti nova kategorizacija hrvatskih jedinica lokalne samouprave prema dostignutom stupnju razvijenosti, najavivši osnivanje Fonda za fiskalno poravnanje koji bi trebao pomoći u prijelaznom razdoblju.
Na pitanje HNS-ove zastupnice Nade Turine Đurić na saborskom aktualnom prijepodnevu o panici koja je zavlada zbog ukidanja potpora i statusa brdsko-planinskih područja, Grčić je odgovorio kako se potpore ne ukidaju već se korigiraju.
“Mijenja se kategorizacija, a sva područja od posebne državne skrbi i brdsko-planinska područja se kategoriziraju prema indeksu razvijenosti”, pojasnio je Grčić. Dodao je i kako se u to planiralo krenuti početkom 2015., no kriza ih, kazao je, tjera da se krene s prijelaznim razdobljem već u 2014. godini.
Najavio je i formiranje Fonda za fiskalno poravnanje kako bi se nekim jedinicama pomoglo u prijelaznom razdoblju.
“Ako postoje neke jedinice koje preko indeksa razvijenosti prelaze 75 posto ali u dijelu fiskalnog kapaciteta su ispod 75 posto hrvatskog prosjeka razgovarali smo da formiramo Fond za fiskalno izravnanje kod takvih jedinica te da im u prijelaznom razdoblju pomognemo”, pojasnio je Grčić.
One jedinice koje sada jesu u sustavu i koje trebaju izaći pomoć se, kazao je, neće kidati izravno nego će ući u prijelazno razdoblje u kojemu će još uvijek primati određene potpore da bi taj izlazak bio što blaži.
“To je sve. Koliko će bitI spremni platiti to će pokazatI tržište. Ukoliko na kraju ne budemo s tim zadovoljni, možemo se i povući. Ali ljudima ne bi trebali prodavali prazne priče”, poručio je Milanović.
Čuljak mu je na to uzvratio da će se ‘Basler osiguranje’, sa samo četiri posto tržišnog udjela i koje posluje s gubitkom, prodati za 70 milijuna eura.
“U isto vrijeme, za Croatia osiguranje, koje drži čak 33 posto tržišnog udjela i iz godine u godinu ostvaruje dobit, vi ste spremni prihvatiti ponudu od 121 milijuna eura”, rekao je Čuljak. Izračunao je da bi cijena CO po kriterijima po kojima se procjenjuje ‘Basler’ vrijedila 566 milijuna eura.
“Za pretpostaviti je, stoga, da ćete ovakvom prodajom, ako i dalje na njoj inzistirate, državnom proračunu napraviti štetu od oko 3,4 milijarde kuna. Od vas, kao predsjednika hrvatske Vlade, očekuje se da spriječite ovu prodaju po toj cijeni i na način kako je proveden postupak i procjena tvrtke Croatia osiguranje. U suprotnom, možete očekivati kaznenu prijavu protiv svih onih koji će sudjelovati u procesu prodaje Croatia osiguranja na ovakav način i s ovakvom procjenom, koja nije tržišna”, poručio je Čuljak premijeru.
Na pitanje HDZ-ovog zastupnika Josipa Borića koliko vladajući još planiraju uzeti građanima iz džepa do kraja svoga mandata, Milanović je uzvratio da “nije korektno da baš HDZ-ovci govore o uzimanju iz džepa”.
Govoreći o proceduri prekomjernog deficita, Milanović je rekao da su tome bile podvrgnute sve članice EU.
“Mi iz te procedure realno možemo izaći za dvije do tri godine, no te tri godine ne moraju biti godine užasa i teškog odricanja, ali moraju biti nastavak politike suočavanja s činjenicama. Ići ćemo za time da građani, kada su u pitanju javne usluge i javne službe, imaju istu ili čak uz isti novac i višu kvalitetu usluge”, obećao je Milanović, te dodao kako će uspjeh tog posla ovisiti i o oporbi.
U tri godine prošlog saziva, SDP je imao 36 zakonskih prijedloga, kazao je Milanović dodavši kako je usporedbe radi u tri godine mandata HDZ imao tri zakonska prijedloga.
“Jedan je odmah povukao. Od dva koji su ostali jedan je sadržan u jednoj jedinoj rečenici da se stavlja izvan snage jedan Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji jer sadržaj zakona prestaje važiti te Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o obavezama i pravima državnih dužnosnika”, rekao je.
“Vi radite na način koji ste sami odabrali i građani će ocijeniti tko je u pravu”, poručio je premijer.
Milanović: MMF u ovom trenutku nije opcija
MMF u ovom trenutku nije opcija, izjavio je danas premijer Zoran Milanović tijekom saborskoga aktualnog prijepodneva, odgovarajući na pitanje nezavisne zastupnice Jadranke Kosor hoće li Vlada pozvati MMF.
Kosor je Milanoviću spočitnula da SDP-ovim zastupnicima nije dopustio da glasuju za njezin prijedlog da Sabor od Ustavnog suda zatraži ocjenu ustavnosti referendumskog pitanja o definiciji braka.
»U Hrvatskoj raste netolerancija, sve češće i mržnja, a čini mi se da za to vrijeme u tišini raste broj nezaposlenih, koji je u posljednjih mjesec dana narastao za 21 tisuću«, rekla je Kosor.
»MMF u ovom trenutku nije opcija. Procedura prekomjernog deficita je nužnost, a u razgovorima s Europskom komisijom vidjet ćemo što možemo učiniti da socijalno tkanje naše zemlje ne bude ugroženo«, odgovorio je Milanović.
Kad je riječ o referendumu, naglasio je da SDP-ovim zastupnicima nije ništa naložio. »Nikom nisam ništa naložio, ali mogu reći svoj stav o tome što je Sabor, a što Ustavni sud, a o svemu će nakraju odlučiti Sabor, odnosno vi, zastupnici«, rekao je Milanović.
Obrazložio je da Sabor donosi Ustav pa »valjda zna što u njemu piše« te dodao kako Sabor iznimno može zatražiti mišljenje Ustavnog suda.
»Ustavni sud nije ured za zakonodavstvo, nego tijelo koje, kad je nadležno, kaže što ima i to se mora poštovati«, rekao je Milanović podsjetivši da je Ustavni sud već reagirao upozorenjem kako bi trebala izgledati saborska odluka o raspisivanju referenduma, te da je ta odluka usklađena s mišljenjem Ustavnog suda.
Uvjeren je kako je nekorektno Saboru nametati obvezu da o tome što piše u Ustavu pita bilo koga, osim sebe i političkog naroda.
»Takvo rješenje iz Ustavnog zakona o Ustavnom sudu služi kao okvir za politički dogovor onih koji to žele«, ustvrdio je Milanović koji je napomenuo da će se ustavnim promjenama utvrditi uloga Ustavnog suda u ranoj fazi referendumske procedure, čime će se u budućnosti izbjeći ovakva »kolizija Sabora i Ustavnog suda«.
