Neke zemlje ne žele da se u završnoj deklaraciji samita NATO-a u Bruxellesu spominju Daytonski ugovor i konstitutivnost triju naroda no Hrvatska za tako nešto neće dati suglasnost, izjavio je u nedjelju predsjednik države Zoran Milanović.

Čelnici 30 članica NATO-a, među kojima i predsjednik Milanović, okupit će se u ponedjeljak na samitu u Bruxellesu na kojem bi trebali donijeti odluke o reformama Saveza do 2030.

Na samitu će biti prihvaćeno sedam dokumenata, uključujući zajedničku izjavu u kojoj se spominje Bosna i Hercegovina i za koju Milanović tvrdi da se priprema već tjedan dana.

Dodaje da je htio pomoći, ali da sada radi sve sam jer ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman ne želi biti dio hrvatskog izaslanstva na samitu NATO-a.

Hrvatska javnost mora znati

“Neće biti problem s Grlićem, biti će jedan drugi problem jer se još uvijek dogovaramo o završnoj deklaraciji, htio sam pomoći i sada moram raditi sam zato što je još samo jedan dan do dovršetka, a u deklaraciji neke države ne žele spominjati ni Daytonski sporazum niti konstitutivnost naroda u Bosni i Hercegovini”, rekao je predsjednik Milanović.

“To je problem koji imamo, o kojem nisam govorio, ali s obzirom da je pet do 12, morat ću na samitu o tome razgovarati s nekim ljudima, u protivnom nećemo dati suglasnost na završnu deklaraciju jer nas se tretira kao sitan kusur”, istaknuo je šef države.

“Netko ima problem (s time) da se u završnoj deklaraciji NATO-a spominju Daytonski ugovor i tri konstitutivna naroda”, rekao je.

Po njegovim riječima, “deklaraciju kao da je pisala neka nevladina udruga iz Sarajeva”.

“Ne mislim se vratiti u Zagreb s tim. To pokazuje kakve planove za BiH imaju neki međunarodni krugovi, to preko Hrvatske neće proći. Nisam se mislio time baviti, ali to sada moram reći hrvatskoj javnosti, dodao je predsjednik.

Potvrdio je da se na deklaraciji radi već tjedan dana te dodao “hrvatski ambasador nas ne šljivi ni pet posto”.

Prema tome, došlo je do razine predsjednika država, to samo pokazuje gdje smo otišli”, rekao je Milanović.

Također je ocijenio da “su oni koji se bave vanjskom politikom od prve rečenice shvatili o čemu se radi” u deklaraciji.

Na pitanje je li diplomatski nezgodno što neće biti nitko iz vlade, poput šefa diplomacije, kazao je da “nije nezgodno”.

“Kao da će netko primijetiti. ali bilo bi u redu da je to tako”, odgovorio je Milanović i obrušio se na Grlić Radmanovo “zdvajanje nad sudbinom Hrvata u komunizmu u kojem se njegova obitelj bezobrazno obogatila privatizacijom kafilerije”.

“Tata mu je bio predsjednik komunističkog vijeća u Sesvetama i tako, dao mu je hrvatsko ime Gordan kao meni Zoran, ne”, rekao je Milanović.

Grlić Radman je  “trebao  biti u mojoj delegaciji u Bruxellesu na samitu NATO-a”, izjavio je predsjednik Milanović prije tri dana te rekao ” i da se ministar tome veselio kao djeca američkoj pomoći poslije Drugog svjetskog rata”, ali je onda sudjelovanje na samitu “otkazao”, ocijenivši da mu je to “zabranio premijer”.

Milanović braniteljima: Vi ste stvoritelji, drugi su promatrači

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović u nedjelju je sudjelovao u obilježavanja 30. godišnjice ustrojavanja 63. „A“ samostalne gardijske bojne Zbora narodne garde Požega, gdje je izjavio kako su svi drugi bili samo promatrači dok su branitelji bili stvoritelji.

“Svi drugi su radili zdušno, a u stvari bili su promatrači, vi ste stvoritelji, još jednom vam veliko hvala”, rekao je Milanović i upit ao jesmo li trideset godina kasnije zadovoljni državom u kojoj živimo?

Ocijenivši kako smo zadovoljni, dodao je kako smo uza sve nesporazume, svađe, taštine, prijepore i grube riječi stabilni i čvrsti. “Ja sutra mogu ići na nekakav visoki međunarodni sastanak. Toga ne bi bilo, ni hrvatske neovisnosti, ni samostalnosti, ni našeg prava da kažemo ono što mislimo da 1991. godine jako mali broj ljudi nije napravio veliku stvar za ovu zemlju”, rekao je MIlanović.

Podsjetio je kako je ova postrojba sudjelovala i u akciji “Papuk 91”, kada je oslobođen znatan dio tada okupiranog teritorija u zapadnom dijelu Slavonije. “Ova akcija pokazala se strateškom u vrijeme operacije Bljesak. Pitanje je s koliko biste žrtava oslobodili ovaj dio države. Sve je to rađeno zahvaljujući dalekovidnosti i odvažnosti jednog malog broja dobrih pravih ljudi”, rekao je je Milanović dodajući da su se branitelji morali nositi i s teretom oduzimanja života drugima zbog obrane Domovine.

Predsjednik je podsjetio kako ove godine brojne postrojbe obilježavaju 30. godišnjicu, ali, nažalost, neće moći biti prisutan na svima. Na poziv požeških branitelja, kaže, morao se odazvati, jer je to dogovoreno s njihovim članovima koje je susreo tijekom posjete Banovini gdje su pripadnici 63. „A“ samostalne gardijske bojne Zbora narodne garde Požega pomagali u obnovi kuće jedne siromašne obiitelji.

U prigodi svečane godišnjice predsjednik je uručio 13 priznanja zaslužnim pripadnicima 63. „A“ samostalne gardijske bojne Zbora narodne garde Požega. Među njima je i Damir Soldo koji je primio odlikovanje Red Nikole Šubića Zrinskog za junački čin u Domovinskom ratu.

Soldo se u ime odlikovanih zahvalio riječima kakoj je gotovo siguran da ovo odličje zaslužuju svi pripadnici postrojbe.

Odluka o osnutku 63. „A“ samostalne gardijske bojne Zbora narodne garde Požega donesena je 7.lipnja 1991. godine, a svoj dan obilježava 13.lipnja kada su pripadnici postrojbe potpisali prve profesionalne ugovore. Prvi zapovjednik postrojbe bio je Miljenko Crnjac danas umirovljeni general Hrvatske vojske. Mjesec dana nakon osnutka, postrojba je otišla na svoje prvo bojno djelovanje na bojište kod Tenje. Postrojba je potom sudjelovala i na drugim ratištima na istoku Hrvatske, a svoj doprinos dala je i u akcijama Bljesak i Oluja. U direktnim vojnim djelovanjima poginula su 34 pripadnika 63. „A“ samostalne gardijske bojne Zbora narodne garde Požega, a više od 150 ih je ranjeno.

Prije susreta s braniteljima susreo se s mještanima Vidovaca koji su pretrpjeli velike štete tijekom nedavnog nevremena u Požeštini.

Tražit ću odgovonost za svaki neuzeti euro

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran MIlanović poručio je u nedjelju iz Našica kako će kao građanin tražiti odgovornost za svaki neuzeti euro iz EU fondova na koji Hrvatska ima pravo.

Čestitajući Našičanima Dan grada i blagdan zaštitnika sv. Antuna Padovanskog, Zoran MIlanović je poručio kako je vrijeme ljubavi, nježnosti i zanosa oko pristupanja Hrvatske EU prošlo i sada je vrijeme za čvrsto stajanje na zemlji. “Što je tamo za nas? Pametni savjeti, dociranje, to da nam sole pamet? To je cijena koju moramo platiti jer smo mali, ali što dobivamo zauzvrat? Novac. I novac. Znate to nije možda produhovljena poruka, ali riječ je o novcu kojim ćete izgraditi sve ove prekrasne dvorce”, kazao je Milanović.

U prigodnom obraćanju na Trgu dr. Franje Tuđmana, Milanović je također rekao kako on uspješnost i kvalitetu lokalne uprave mjeri samo po tome koliko je tko uspio izvući novca iz EU i to do zadnjeg eura. “Tražit ću odgovornost kao građanin, jer nemam pravo drugo na to, za svaki euro koji nije uzet.U protivnom, ići u Bruxelles i slušati prametne savjete mi ne treba. Rađe ću doći u Našice kao danas i gledat tekmu s vama. Težite za višim i boljim i dat će vam se”, poručio je Našičanima predsjednik Republike Zoran Milanović.

Ustvrdio je kako su Našice mali, pristojan grad. “Ovo je uredno, uređeno i planirano mjesto, solidno, i kao takvo predstavlja sjajnu bazu za jedan dobar, pristojan, gospodski život”, kazao je Milanović dodajući kako Hrvatska neće demografski izumrijeti kao nacija, iako često, kako je kazao, znamo kukati da će nam se upravo to dogoditi.

“Nećemo, nema  šanse. Je li to razlog za brigu, je, je li to razlog za akciju, itekako, je li to razlog za očajavanje, nije”, kazao je Milanović.